Najagresivnije su salmonela i šigela, bakterije koje se izuzetno brzo razmnožavaju u namirnicama kao što su mleko, mlečni proizvodi, jaja, meso, majonez, kremovi...

 

Niko ih ne kontroliše

Iz Nacionalne organizacije potrošača građanima savetuju da budu oprezni, jer bez obzira na to što su pojačane kontrole na pijacima, gotova jela u prodavnicama niko ne kontroliše. Takođe, sladoledžije još nije obišla nijedna inspekcija, a prodavci kažu da za tim nema ni potrebe, jer su sladoledi „sveži“.

- Imamo ružnu naviku da jedemo gde stignemo, ne vodeći baš mnogo računa o uslovima, higijeni i kvalitetu pripreme i čuvanja ponuđenih obroka. Za bakterije su ovakvi uslovi idealni za razmnožavanje. Zbog toga treba izbegavati sladoled na kugle, jer dovoljno je da se frižider pokvari, sladoled će se otopiti, bakterije nagomilati, a mi nikada sa sigurnošću ne znamo da li ga je vlasnik ponovo zaledio. Zato su industrijski sladoledi daleko bolja opcija - kaže doktorka opšte prakse Sandra Milosavljević.


U letnjem periodu treba izbegavati i sirova mesa, recimo, tatar biftek, kao i sirovu ribu poput lososa. Ni suši nije dobar izbor za vrele dane, jer je sve te lako kvarljive namernice potrebno termički obraditi.



Prevencija
Ipak, letnje crevne infekcije mogu da se spreče ukoliko se pažljivo postupa sa obradom životnih namirnica. Potrebno je temeljno prati ruke sapunom pre, u toku i posle pripreme hrane, takođe, važno je termički obraditi namirnice životinjskog porekla na temperaturi iznad 70 stepeni Celzijusa. Pripremljeno jelo treba da se jede odmah i da se ne drži duže od četiri sata van frižidera.
- Meso, jaja i mlečne proizvode treba kupovati na mestima na kojima se adekvatno čuvaju, nikako na otvorenim pijacama. Isto tako, voće i povrće treba oprati pod mlazom hladne vode, a lisnato povće pažljivo, list po list. Temeljno pranje je važna preventiva, jer proizvođači prskaju različitim pesticidima svoje proizvode i ukoliko se namernice ne operu dobro, moguće su alergijske reakcije. Ove godine imali smo velik broj građana sa alergijskim reakcijama na paradajz - ističe dr Sandra Milosavljević i dodaje da nema potrebe voće i povrće prati u rastvoru sode bikarbone. 



Lečenje
- Letnje virusne crevne infekcije uglavnom se manifestuju kao blaža forma stomačnog gripa. Infekcije dolaze preko zagađene hrane i vode, kao i prljavih ruku, a praćena je bolovima u stomaku, koji su oštri i prodorni, prisutni su povraćanje i tečne stolice bez sluzi i krvi, kojih je u proseku od četiri do osam. Blaga malaksalost takođe je upečatljiv simptom, kao i povišena temperatura - kaže za “Alo!” doktorka iz Hitne pomoći Radmila Šehić. Ona dodaje da dijareja ne sme da se zaustavlja, jer je u njoj mnogo virusa koji se jedino na taj način mogu eliminisati.
- Praktično, nadoknada tečnosti, uklanjanje stomačnih bolova odgovarajućim lekovima i odmaranje predstavljaju jedini način za brzi oporavak - zaključuje ona. 


Za bakterijske infekcije važi isto što i za virusne. Važno je mirovati, uvesti režim dijetalne ishrane, nadoknađivati tečnost i uzimati preparate protiv stomačnih bolova. Antibiotike treba uzimati isključivo uz savet lekara, nikako na svoju ruku. U težim slučajevima inficirana osoba može da završi i u bolnici, gde joj se daju infuzioni rastvori.

 

Jaja samo do 10 pre podne

Zbog visokih temperatura, rigoroznije su kontrole objekata za prodaju hrane, pa sanitarna i veterinarska inspekcija pojačano kontrolišu kvalitet namirnica na zelenim pijacama. Pijačna uprava striktno poštuje naredbe inspekcija, koje nalažu ograničavanje prodaje jaja i meda do 10 sati, a mesni i mlečni proizvodi mogu se prodavati isključivo iz rashladnih vitrina i u prostorijama predviđenim za to.