Mozak pritom odvodi suvišnu krv od creva prema mišićima u pripremi za fizički napor. Ubrzavaju se otkucaji srca, raste krvni pritisak i ubrzava se disanje. Takođe, podiže se telesna temperatura. Ako se takve situacije ponavljaju često i tokom dužeg vremena, može doći do zdravstvenih problema povezanih s bubrezima i krvnim sistemom.


Ljutnja nije negativna emocija, ali nekontrolisani izlivi besa mogu izazvati svađe i fizičke sukobe, što može dovesti do toga da ljudi počnu da nas izbegavaju, a to u sve može loše uticati na zdravlje, jer izolovanost od ljudi vodi u anksioznost, a dugoročna anksioznost u depresiju.


Ipak, i potiskivanje besa jednako je štetno. Vremenom se mogu javiti glavobolje i nesanica, kao i problemi s probavom koji se često manifestuju kao bol u stomaku ili ekcemi, koji se teško leče i sporo povlače. U oba slučaja, dugoročno se povećava rizik od povišenog krvnog pritiska i srčanog ili moždanog udara. S druge strane, ako pravilno upravljamo besom, on može biti korisna emocija i podsticaj za pozitivne promene.


- Nema univerzalnog pravila: neko će ljut ko ris raspremiti kuću ili oprati prozore. Neko će, umesto da viče na ukućane, obuti patike i istrčati nekoliko krugova ili će se baviti nekih kreativnim hobijem - kaže psiholog Marija Kuzmanović i dodaje kako nije srela osobu koja nije znala da prepozna situaciju u kojoj treba da reaguje drugačije, svesna da zbog svog ponašanja može pretrpeti posledice.


Svako mora da odluči želi li da se promeni trajno. I ako to želi, mora da pronađe svoj način da kreativno potroši bes. Kao jedan od načina, naša sagovornica savetuje takozvano odmicanje.


- Kad osetite navalu besa i procenite da nećete moći da se kontrološete, prekinite to što radite i prošetajte se. To će vam pomoći da se ohladite, a hladnije glave lakše ćete razmisliti o problemu i doći do rešenja - savetuje ona i dodaje da je važno da svako nauči da prihvati bes.


- Treba da prihvatite da je bes emocija kao i svaka druga, pa samim tim treba i da naučite da se sa njom nosite, kao i s tugom ili strahom. U svakoj od tih situacija čovek može nešto da nauči i iskoristiti kao podsticaj za promene. Pokušajte da odredite tačno zašto ste ljuti. Nakon što utvrdite problem, lakše ćete smisliti rešenje - zaključuje Marija.

 

Pritajeni bes, velika opasnost!

Ljudi koji su češće ljuti izloženi su 34 odsto većem riziku od nastanka dijabetesa tipa 2. Potisnuti bes velika je opasnost i za kardiovaskularni sistem. Zato su iskrenost i oproštanje najbolji načini prevencije. Ljudi koji iznova vrte scenario u kojem ih je neko povredio mogu ozbiljno ugroziti svoje mentalno zdravlje. Negativni osećaji i razmišljanja su okidači povećane teskobe. Uz teskobu, depresiju, patnju i brigu, bes je usko povezan s i nesanicom i narušenom kvalitetom sna. Isto tako kad potiskujete ljutnju, telo traži put kojim će se osloboditi toksina. Prejaka navala toksina često put pronalazi na koži na kojoj se pojavljuju svrbež i crvenilo.