A mučite se da smršate, jer debljina, osim što je esteski problem, jeste i veliki rizik za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, šlog i druge probleme. A ako ste mislili da će ovaj tekst biti o tome da se hranite samo voćem i povrćem, pogrešili ste!
Problematične žitarice!
- Problem nije u holesterolu, nego u hrani punoj šećera i prostih ugljenih hidrata. Mnogi ne znaju da žitarice sadrže jedinjenja koja ometaju apsorpciju hranjivih stvari u organizmu, kao i lektin, koji izaziva oštećenje crevne sluznice i stvara upalne procese. One su bogate skrobom, koji je zapravo isto što i šećer, jer se sastoji od čiste glukoze. Na primer, amilopektin A, pšenični skrob, posebno je štetan, jer podiže šećer u krvi još više nego obični šećer - objašnjava on.
Kenan Mandra, nutricionista koji je svojim metodom ishrane skinuo 35 kilograma, a sada leči mnoge pacijente u celom regionu, kaže za „Alo!“ da sve „ono što smo mislili o zdravoj ishrani možemo da gurnemo pod tepih, jer je i nedavno dokazano da voće, povrće i žitarice ne utiču na mršavljenje“!
- Sam sam smršao, jedući jaja, meso i masti! Prirodne masnoće ili zasićene masne kiseline i holesterol iz mesa, jaja, putera nisu štetne i možemo ih slobodno koristiti u ishrani. Problem u celoj priči je što se danas hranimo industrijskim prerađevinama i prehrambenim proizvodima bogatim hemijom i aditivima, koji nemaju nikakve hranljive vrednosti.
Zaboravili smo domaća jaja, naročito žumance, jer mislimo da je to štetni holesterol. A nije! Jasno je da je priroda čoveku namenila upravo masnoću kao izvor energije, s obzirom na to da je naše telo skladišti u te svrhe. Lipidi ili masti ulaze u sastav ćelijskih membrana. Ovde je važno da naučimo mehanizam debljanja i ulogu insulina u tom procesu. Gojaznost, dakle, ne nastaje kao posledica kozumacije masne hrane, nego šećera. To dovodi do poremećaja hormonalnog regulisanja masnog tkiva - hrabro tvrdi ovaj stručnjak.
Prema njegovim rečima, debljina je bolest preteranog nakupljanja sala, što uzrokuje neravnoteža u hormonskom regulisanju masnog tkiva i metabolizma masti i potrebno ju je vratititi u normalu.
- Šećeri - saharoza i fruktozni sirup, koji sada ulaze u sastav mnoge industrijske hrane, jako su štetni jer podižu nivo insulina u krvi i opterećuju jetru viškom ugljenih hidrata. Kad je nivo tog hormona povišen, na primer, posle jela, u masnom tkivu se nakupljaju masnoće. Kada insulin padne, te masti se oslobađaju i tkiva ih koriste kao energiju za telo. Trebalo bi da ne jedemo puno žitarica, rafinisanog šećera, slatkiša, i ostalih namirnica da bismo izgubili kilograme. U tom procesu ključne su aminokiseline iz mesa, jaja i mleka, čija je uloga da telu obezbede energiju iz metabolizma masti - navodi Mandra.
Šta ako preteramo za vreme slave?
Kenan Mandra navodi da se od jednog kolača ne možemo udebljati, kao što nećemo smršati od jedne salate. - Važno je kako se hranimo, a hranu uvek treba mudro birati. Stoga, nije bitan režim, nego izbor - stil ishrane. Umerenost i mudar odabir su uvek ravnoteža između uživanja u ukusima i optimalne telesne mase. Prirodno je nekada malo preterati, pa nakon perioda praznika i slava sve što je potrebno je da se vratimo pravilnom i uravnoteženom stilu ishrane - kaže on.
Masti su izvor zdravlja
Kenan Mandra navodi da zasićene masti životinjskog porekla imaju važnu ulogu u ljudskom zdravlju:
- esencijalne su za zdravlje mozga
- omogućavaju normalan rad pluća
- jačaju imunitet
- održavaju zdravlje kože
- utiču na zdravlje srca
- oblažu i štite organe
- pomažu telu da koristi vitamine
- obezbeđuju energiju organizmu
Plaše nas već 50 godina!
Mandra navodi da nas već pola decenije plaše masnoćama i rizikom od oboljenja od srčanih bolesti, a to smo prihvatili zdravo za gotovo. - Loša reputacija holesterola i zasićenih masti temelji se na manjkavim eksperimentima na životinjama biljojedima i vrlo pristrasnim i zastarelim istraživanjima od pre 40 godina. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da ne postoji povezanost između povećanog unosa masti i rizika od razvoja srčanih oboljenja - kaže Mandra.
Komentari (0)