Surogat majčinstvo biće dozvoljeno samo ako se za oplodnju koristi reproduktivni materijal bar jednog od roditelja, i to samo kad između roditelja ne može doći do začeća.
Predviđeno je da se ugovorom regulišu i prava i obaveze, na primer, da surogat majka mora da vodi zdrav život tokom trudnoće, da se podvrgava redovnoj zdravstvenoj kontroli, da se uzdržava od alkohola, droga, pušenja. Njime se reguliše i plaćanje ugovorenih troškova, ali je ugovaranje nagrade surogat majci strogo zabranjeno.


Ana M. (36), koja se sprema za drugu vantelesnu oplodnju, posle dve neuspele insemenacije i jedne neuspele vantelesne oplodnje, kaže da jedva čeka da se ovaj zakon usvoji.


- Radije bih se odlučila mi dete rodi neka druga žena nego da ulazim u postupak usvajanja, jer bi to ipak genetski bilo dete mog muža i moje. Ipak, ne bih želela da surogat majka bude neko iz moje okoline ili da to bude neko od bliskih srodnika, jer to bi značilo da će dete kasnije bude u kontaktu sa ženom koja nije njegov genetski roditelj - kaže Ana, koja ističe da bi joj u tom slučaju jedini strah predstavljalo zdravlje žene koja bi nosila njeno dete.


- Ne bi me brinulo to što bi surogat majka mogla da se predomisli, jer bi me štitio ugovor i zakon, ali bih brinula da li ona brine o svom zdravlju, pa time i o zdravlju moga deteta - ističe Ana, koja upravo iz tog razloga želi da ta žena bude sa ovog podneblja kako bi mogla da bude uz nju i učestvuje u trudnoći.


Porodični psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog u razgovoru za „Alo!“ kaže da praksa iz zemalja u kojima je surogat majčinstvo regulisano zakonom pokazuje da žene koje rađaju dete bliskom srodniku veruju da će na taj način nekome pomoći, pa su samim tim i ređe zabeleženi slučajevi da ne žele dete da predaju roditeljima sa kojima su sklopili ugovor.


- Majka koja nosi dete vezuje se za njega još u trudnoći, i to pokazuje sve studije i primeri iz prakse, naročito majka koja prvi put rađa dete, zato je možda bolje opredeliti se za surogat majku koja već ima svoju decu - savetuje Nevena i dodaje da i roditelji, ali žena koja preuzme na sebe odgovornost da dete rodi drugome, moraju proći kroz psihološke pripreme, i upozorava da su zloupotrebe, rizici i mogući problemi veliki.


- Zakon mora regulisati i slučajeve kada se surogat majka ponaša neodgovorno, ali i one situacije kad se jave problemi u trudnoći. Recimo, šta ako testovi pokažu da dete ima Daunov sindrom, a surogat majka ne želi da prekine trudnoću - upozorava naša sagovornica.


S druge strane, Dušan Milisavljević, lekar i narodni poslanik, kaže da je surogat majčinstovo velika pobeda nauke, jer do pre 100 godina nismo ni sanjali da to može da se realizuje.
- Podržavam svaki napredak dostignuća nauke, a surogat majčinstvo to jeste. Ipak, neophodna je precizna zakonska regulativa u koju će biti uključeno i mišljenje struke i zakonodavaca - kaže Milisavljević za „Alo!“.

 

Može i žena koja nema partnera

Zakonom je u izuzetnim slučajevima predviđena mogućnost zaključenja ugovora surogat majke sa ženom koja živi sama, ako postoje naročito opravdani razlozi za to i ako sud utvrdi postojanje tih opravdanih razloga. U tom slučaju bi za oplodnju surogat majke morale biti korišćene oplodne ćelije nameravane majke, a ne majke koja će nositi i roditi dete, ukazala je profesorka Cvejić i dodala da bi istu mogućnost trebalo predvideti i za muškarca koji živi sam ako postoje naročito opravdani razlozi, a koje bi utvrdio sud.