Bolest, međutim, uopšte nije naivna jer može da ubije, a ko je preživi, prolazi kroz bolne faze širenja crva Trihinele spiralis“kroz organe, dok se ne zaustavi u mišićima ruku i nogu, učauri i tu ostane i do 30 godina!
Dr Miroslav Stojšić, doktor veterinarske medicine, navodi za „Alo!“ da trihinelozu izaziva parazit Trihinela spiralis, koji podseća na tankog crva.

 

Obavezna preventiva

Dr Miroslav Stojšić navodi da je obavezna analiza mesa tek zaklanih svinja, konja i divljači. - Kod veterinara se nosi deo mesa koji se stručno zove kruna dijafragme. To je deo uz kičmu, ispod bubrega, a širi se levo i desno. Sve to mora da se izvadi i odnese na pregled. Kada su u pitanju konji, nose se podjezični mišići, obrazi i kruna dijafragme - kaže on.

 

- Čovek ga dobija konzumirajući zaraženo meso svinja i divljači. A može da ga unese i preko povrća iz bašte ukoliko je na njega pao ptičji izmet u kome su bile larve. Parazit u kapsuli, odnosno opni, dospeva u želudac. Želudačna kiselina i ferment pepsin razlažu tu opnu iz koje izlaze paraziti. Oni potom odlaze u tanko crevo i zabadaju se u sluzokožu. Tu se pare mužjaci i ženke. Mužjaci posle toga uginu i iz organizma se izbacuju stolicom, dok ženke polažu jaja, iz kojih se legu trihinele. One preko limfnih sudova dospevaju u krvotok i sve organe u telu. Dolaze do srca, koje buše izazivajući endokarditis ili upalu srčanog mišića. Opasni su u plućima i mozgu jer mogu da dovedu do smrti pacijenta. U plućima buše alveole i sitne kapilare. Telo se brani i luči se eksudat, odnosno tečnost. Tada čovek može da se uguši. Mozak takođe buše izazivajući tešku upalu - objašnjava taj stručnjak.


Prema njegovim rečima, trihinelama je cilj da stignu do poprečno-prugastih mišića na rukama i nogama.
- Kada dospeju do njih, zaustavljaju se. Ali tada ih napadaju ćelije čovekovog imuniteta - bela krvna zrnca. Tako se prave zadebljanja, odnosno čaure. U mišićima mogu da se zadrže i do 30 godina. Simptomi bolesti su u prva 24 časa - mučnina, proliv, povraćanje. Potom alergijske reakcije - crvenilo u licu, otok očnih kapaka, temperatura do 40 stepeni. Tada počinju i bolovi u mišićima. Ishod bolesti zavisi od količine parazita. Ukoliko ih je mnogo, može da dođe do smrti, u suprotnom - oboleli bude bez simptoma ili ima simptome koji liče na grip - kaže on.


Prof. dr Žarko Ranković, direktor Infektivne klinike u KC Niš, objašnjava za „Alo!“ da se terapija zaraženih pacijenata sastoji u davanju antiparazitskih lekova za ublažavanje simptoma.
- Lekove pacijentima daje samo infektolog. U zavisnosti od kliničke slike, uključuje se nadoknada tečnosti ukoliko su u pitanju prolivi i povraćanje, terapija protiv bolova i za snižavanje temperature. Takođe, kod alergijskih reakcija - otoka lica, kapaka, daju se odgovarajući lekovi, a ima pacijenata koji nemaju nijedan simptom bolesti. Čaure trihineloze, koje mogu u mišićima da ostanu i po 30 godina, ubijaju se antibioticima - objasnio je on.

 

Opasne suhomesnate poslastice!

Dr Miroslav Stijšić kaže da su najopasnije šunke, pršute, pečenice i kobasice koje se suše. - Sušenje nije termička obrada i larve ostaju žive u tim proizvodima. Takođe, mnogi se zavaravaju da ako peku prase dva i više sati da će tako ubiti larve. Neće! Ostaju žive ispod plećki i oko karličnih kostiju. Da bi se ubile larve trihinele, temperatura u dubokim mesima trebalo bi da iznosi 80 stepeni u periodu od pola sata. A to se tokom pečenja prasića ne postiže - kaže on i naglašava da zato ne treba jesti nedovoljno pečeno meso jer parazit umire tek na temperaturi višoj od 71 stepen! On dodaje da trihinele ne uništava ni temperatura u zamrzivaču od minus 18 stepeni. - Napravio sam eksepriment koji sam opisao u svojoj knjizi. Oko 50 odsto parazita u mesu bilo je živo nakon odmrzavanja. Uništava ih temperatura od minus 40 - navodi on.

 

Greške lovaca

- Odstrel divljači mora da se prijavi veterinarskoj inspekciji. Veterinarski inspektor dužan je da pregleda ustreljene životinje. Po odstrelu, hitno im se vade organi da bi se uzeli delovi mesa neophodni za pregled. Greška je što lovci ustrele više, na primer, divljih svinja, a na pregled odnesu meso od dve. Ukoliko nije zaraženo, oni smatraju da i druge životinje nisu imale parazita - kaže dr Stojšić.