Istorija savremenih predstava o feromonima počela je, verovali ili ne, upravo od leptira. Posmatrajući rođenje jedinke, francuski naučnik Žan-Anri Kazimir Febre još je daleke 1870. godine uočio kako se oko mlade leptirice roji nekoliko desetina mužjaka. Onda je prebacio ženku u drugu sobu, a mužjaci su kao omađijani jurnuli za njom. Hm, pa ovo je neka „papilius-fatale“! Ima ono nešto, ali šta - pitao se stari učenjak, začuđen prizorom.
Šibica za ljubav
Mora biti da ova zavodnica, inače najpoznatija metafora za zaljubljenost, luči neku materiju koja tera muške leptire da toliko obleću oko nje, govorio je racionalni naučnički um. A onda je zaključio da je to atraktant, materija slična hormonu zbog koje se gubi razum, a dobra ženska zove atraktivnom.
Danas se pojmom feromon označava hemijska supstanca koju životinje i biljke proizvode radi komunikacije sa drugim predstavnicima vrste. Pri tom, u životinjskom svetu ta komunikacija ne mora uvek da ima seksualnu konotaciju, ali je obavezno povezana sa održanjem vrste. Ali šta je s ljudima? Nauka i dan-danas nije odgonetnula tajnu feromona, te „šibice za ljubav“, te čudne male tvari koja je uzrok najveće ljudske preokupacije od pradavnih vremena do današnjih dana. Jer istorija zapadne civilizacije u neku ruku jeste istorija ljubavi.
Njuškanjem do pravog
Pre bezmalo dva veka, Ludvig Jakobson (1783–1843) je opisao mrežu nervnih završetaka koja se nalazi na kosti između nosa i usne duplje i koja mozgu šalje informacije, ali ne o mirisu i ukusu, već o seksualnosti. Pomalo ironično, Jakobson je tajnu mrežu nazvao „organom za seksualne signale“. Životinje imaju ovaj organ, a kod čoveka on najverovatnije zakržlja još u majčinoj utrobi. Pretpostavlja se, naime, da je kod odraslih ljudi splet nervnih završetaka takozvanog Jakobsonovog organa nedovoljno razvijen, i zato je diskutabilno koliko je on funkcionalan i koliko je u stanju da prepozna feromon.
Zbogom, pameti
Po čemu se, međutim, razlikuje čulo mirisa od Jakobsonovog organa? Tradicionalno, miris se opaža tako što nadražaj dolazi u kontakt sa nervima na sluzokoži nozdrva, onda se hemijski stimulans pretvara u električne impulse i stiže do kore velikog mozga, gde se obrađuju podaci o mirisu, kojeg čovek postaje svestan i može da ga opiše. Jakobsonov organ, međutim, nadražaje šalje u posebnu zonu mozga, amigdalu, koja je odgovorna za raspoloženje i emocionalnu inteligenciju. Nemoguće je opisati kako feromoni izazivaju strast prema određenoj osobi. Hemijski izazivači ljubavi nisu dostupni našoj svesti, jer impulsi koje oni podstiču ne stižu u koru velikog mozga, dakle ne deluju na svest, već na evolutivno starije i samim tim primitivnije moždane strukture. Eto zato u stanju zaljubljenosti ludimo od ljubomore, mučimo se i patimo uprkos svemu što bi na tu temu imao da nam kaže zdrav razum.
Iskonski zov feromona
I dok na naučnim debatama leti perje kad god se pokrene tema funkcionalnosti Jakobsonovog organa kod čoveka, iskustveno znanje ima svoje fakte. Pretpostavka je bila da androstenon, koji luče muškarci, privlači žene. Ispod nekoliko stolica u čekaonici jedne zubarske ordinacije bile su zalepljene salvete sa androstenolom. I zaista, žene koje su čekale pregled birale su „namirisane“ stolice, iako androstenol zapravo ne deluje na čulo mirisa, to jest njegov miris se ne može osetiti ni opisati. On, izgleda, deluje samo na Jakobsonov organ. Takođe se pokazalo da ista supstanca odbija druge muškarce. Naime, muškarci nisu sedali na androstenolske stolice. Eksperiment je, dakle, pokazao da određene supstance koje luči ljudsko telo, a koje su nalik na hormone, zaista utiču na odnose među polovima.
Miris žene
Jednako zanimljiv eksperiment sprovela je grupa čeških naučnika: 12 žena nosilo je u periodu od mesec dana pod miškom uloške od vate, menjajući ih svakog dana. Pri tom je upotreba dezodoransa bila zabranjena. Nakon toga je trebalo da muškarci odaberu one čiji im se miris najviše dopada. Mada predstavnici jačeg pola nisu uvek mogli jasno da opišu miris, pokazalo se ipak da im je najprivlačniji miris žena u periodu ovulacije.
Ljubić u boci
Pre nekoliko godina, međutim, pojavili su se kozmetički preparati koji sadrže ljudske feromone. Uglavnom su namenjeni ženama, a njihov sastav se čuva u strogoj tajnosti, kao uostalom i formula feromona. Najnoviji u ponudi su eliksiri ljubavi - flašice s providnom tečnošću punom sintetičkih feromona bez mirisa. Ova tečnost može se dodati bilo kom parfemu, a rezultat je jača reakcija muškaraca na ženu koja ima obogaćen parfem. Zvanična nauka u početku nije priznavala delotvornost feromona, ali su onda sprovedeni pouzdani eksperimenti, koji su je ipak potvrdili.
Manje kupanja!
Nijedan parfem, bez obzira na to koliko bio skup i seksi, ne može biti zavodljiviji od feromona, prirodnog zavodničkog mirisa. Ljudi koji se previše peru, mažu losionima i kremama i stavljaju na sebe velike količine dezodoransa i parfema zapravo greše. Suprotni pol neće privući veštački, već prirodni mirisi.
Zbogom, pameti!
Kada neko pogleda osobu u koju je zaljubljen, splet nerava, koji je inače povezan sa društvenim rasuđivanjem, potpuno je potisnut i ne funkcioniše.
Ljubav kao kokain
„Glavni lik“ u procesu zaljubljivanja je neurohemijski molekul dopamina. Kada se osoba zaljubi, mozak biva preplavljen dopaminom, koji stvara osećaj euforije i zadovoljstva. Mozak tada daje signal za još dopamina, a što više dopamina, to je bolji osećaj. Isti proces odvija se i kad čovek uzme kokain.
Da li su parfemi izum savremenog čoveka?
NE
Još u drevnoj Kini, Palestini i Egiptu ljudi su mešali mirisno bilje s uljem masline ili susama i pravili aromatična ulja kojima su premazivali telo. Bio je to svakodnevni ritual, koji se upražnjavao i iz medicinskih i iz kozmetičkih razloga. Upotreba mirisa proširila se na staru Grčku, Rim i islamske zemlje, da bi opala s pojavom hrišćanstva, koje je zabranjivalo negovanje kulta tela.
DA
Parfemi su stekli veliku popularnost u 17. veku, u 18. je proizvedena prva kolonjska voda, u 19. su ih pakovali u luksuznu ambalažu, ali su imali kratak rok trajanja, jer su pravljeni od supstanci koje ne emituju dugo svoj mirisni trag. Prekretnicu u tom smislu načinio je „šanel 5“, koji se pojavio 1921. godine i koji je proglašen prvim modernim parfemom u istoriji čovečanstva.
Komentari (0)