Alergijska kijavica, najčešće alergijsko oboljenje, pogađa 15-30 odsto svetske populacije, a procenat obolelih se povećava svake godine. Dr Zorica Plavšić, alergolog pulmolog, ističe da ne možemo sa sigurnošću utvrditi šta je glavni uzrok porasta broja obolelih.
- Zaključak različitih istraživanja ukazuje na to da se radi o velikom broju različitih faktora kao što su stil života, način ishrane, aero-zagađenje, zagađenje životne sredine i broj stresnih situacija - navodi dr Plavšić.

Kijanje, šmrcanje, plakanje
Alergija na polen najčešće se ispoljava na sluzokoži nosa, oka, disajnih puteva ili na koži. Za alergijsku kijavicu je karakteristično učestalo kijanje, svrab u nosu, pojačana sekrecija iz nosa ili pak zapušen nos zbog otoka sluzokože ili veoma suva sluzokoža nosa, koja je veoma osetljiva i bolna. Zbog zapušenog nosa, otežana je drenaža sinusa, pa se često javlja glavobolja. Vrlo često se u isto vreme javljaju alergijska kijavica i alergija sluzokože oka.

- Oči su crvene i pojačano suze, izraženi su svrab i peckanje kao da je prisutno zrnce prašine. Ukoliko dođe do alergijske reakcije u disajnim putevima, javlja se suv, uporan kašalj i otežano disanje sa otežanim iskašljavanjem gustog lepljivog sekreta. Alergija na koži se ispoljava u vidu koprivnjače, odnosno oticanja na pojedinim delovima tela ili kao sitne ospe praćene svrabom - precizira dr Plavšić.

Od lešnika do ambrozije
Najbolji lek, savetuje sagovornica, a i prevencija protiv alergije je, ako je to moguće, pobeći od onoga na šta smo alergični.
Polenska alergija druga je po učestalosti, posle alergije na grinje iz kućne prašine. Sezona polena počinje već sa prvim toplim danima nakon zime, kada počinje da cveta drveće. Među prvima je lešnik. Početkom aprila počinju da cvetaju trave, a u drugoj polovini jula korovske biljke. Sezona polena korova može da traje do kraja oktobra, ukoliko to dozvoljavaju vremenske prilike. Praktično, polen bilo koje biljke može da izazove alergijsku reakciju. Ipak, poleni se razlikuju po svojoj alergogenoj sposobnosti, pa su tako neki „agresivniji“, dok drugi ređe izazivaju alergiju. Blagovremena i pravilna upotreba lekova može alergiju da drži pod kontrolom i da spreči pojavu simptoma.

 

Mere opreza

- Ne izlazite iz kuće u ranim prepodnevnim satima, kada je koncentracija polena najveća.

- Provetravanje prostorija obavljajte između 23 časa i 5 sati ujutru, kada je koncentracija polena u vazduhu najmanja.

- Po povratku kući, pre ulaska u stan, iščetkajte kosu i istresite odeću da ne biste uneli polen u stan.

- Veš ne sušite na otvorenom u toku sezone polena.

- Očistite filtere na klima-uređajima, mreže na prozorima, tepihe i ležaj na kojem spavate.

- Povremeno u toku dana isperite sluzokožu nosa sterilnom morskom vodom.

 

Svako drugo dete biće alergično!

Prema predviđanjima Svetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine svako drugo dete u Evropi će imati alergijski rinitis. Zato su veoma važni rana dijagnostika i lečenje. Sumnja na alergijski rinitis postavlja se na osnovu podataka dobijenih od pacijenta ili roditelja, a potvrđuje se kožnim testovima.

TESTOVI

Kada se posumnja na alergiju, najpre se uradi kožni PRICK test sa polenima. Na kožu podlaktice stavi se kap alergena, a zatim se koža ubode kroz kap specijalnom lancetom. Nakon 15-20 minuta, ukoliko je osoba preosetljiva, na mestu uboda pojaviće se crvenilo i mali plik nalik ubodu komarca. Sledeći korak je ispitati broj jedne vrste belih krvnih zrnaca koji se zovu eozinofili, a koji su odgovorni za pojavu simptoma alergije. U krvi postoje i imunoglobulini, vrsta belančevina, koji su odgovorni za nastanak alergijskih manifestacija. Takođe, mogu da se urade i testovi provokacije, to jest ispitivanje reakcije sluzokože nosa i disajnih puteva na polene na koje je osoba reagovala. Agencija za zaštitu životne sredine svakodnevno meri koncentraciju i vrstu polena u vazduhu nad Beogradom i u skoro svim većim gradovima u Srbiji. Svi oni koji žele da znaju precizno koji su poleni trenutno aktuelni mogu to da saznaju na sajtu Agencije.