Međutim, nutricionista Branka Mirković kaže da su najnovija istraživanja dokazala da zdrave osobe, a naročito deca u razvoju, mogu i treba svakodnevno da uživaju u jajima, i to bez rizika, jer ona podižu nivo dobrog holesterola. Trudnicama i dojiljama naša sagovornica savetuje samo tvrdo kuvana ili dobro termički obrađena jaja. Preporučena količina uglavnom zavisi od godina i zdravstvenog stanja osobe, te ako imate neke zdravstvene tegobe, valja ograničiti konzumaciju jaja, ali nikako ih ne izbacujte iz ishrane. Mnogi ne znaju da jedno jaje prosečne težine od 53 grama ima samo 70 kalorija, dok dva jajeta dnevno mogu da zamene jednu šniclu ili ribu. A ono što najviše preporučuje jaja u ishrani jesu pristupačna cena, odličan ukus i izvanredna nutritivna vrednost.

Osim toga, jaja su bogata gvožđem, koje se iz njih lako apsorbuje i sprečava anemiju, vitaminom A, koji je neophodan za zdravu kožu i bolji vid, vitaminom D, koji je odličan za jačanje zuba i kostiju, a pomaže i kod autoimunih bolesti i prevencije karcinoma. Vitamin B12 iz jaja štiti srce, a folat u njima je potreban za proizvodnju novih ćelija, posebno neophodan budućim mamama do trećeg meseca trudnoće.

Belančevine u toj namirnici su važne za razvoj i izgradnju mišićne mase, organa, tkiva, kože, za proizvodnju hormona, enzima i antitela, a selen u kombinaciji sa vitaminom E deluje kao antioksidant. Lutein u jajima smanjuje rizik od očnih bolesti, posebno prouzrokovanih starenjem, dok je holin veoma važan za funkciju mozga i neophodan je u razvoju. Stoga se jaja smatraju kompletnom namirnicom, jer sadrže sve bitne aminokiseline koje izgrađuju i održavaju ljudsko telo.

Ono što je možda manje poznato jeste da se posebno preporučuju jaja koja na deklaraciji imaju oznaku omega-3. Omega-3 masne kiseline su zdrave masti, veoma važne za zdravlje i zaštitu srca. Problem je što ih naše telo ne proizvodi i zato bi trebalo da ih što više unosimo ishranom koja je bogata njima: maslinovo ulje, orasi, losos i – jaja.

Branka Mirković, nutricionista, kaže i da je žumance to koje sadrži visok nivo holesterolske masnoće, te zato preporučuje najviše dva dnevno. Osobe koje su na dijetetskom režimu ishrane sa smanjenim holesterolom valjalo bi da konzumiraju jedno žumance dnevno, ali zato mogu uživati u više belanaca, naročito jer belance sadrži 87 odsto vode i 13 odsto proteina, čiste belančevine i nema nimalo masnoće.

Poznato je da su jaja veoma osetljiva namirnica, pa ih moramo čuvati u frižideru. Naša sagovornica kaže i da je veoma važno kako ih pripremamo. Tvrdo kuvana jaja su zdravstveno bezbednija od prženih jaja koja nisu dovoljno termički obrađena. Stoga je dobro ispečena kajgana potpuno zdravstveno bezbedna namirnica. A ako jaja pripremate sa dosta masnoće ili uz neke dodatke, time im povećavate i kalorijsku vrednost. Zato nije teško zaključiti da ne treba mnogo brinuti, već uživati, ali, naravno, kao i u svemu, valja naći meru.

Nutritivne vrednosti kokošjeg jajeta (53 g)

Kalorije: 70 kcal/292,88 kJ

Masnoća: 5 grama

Holesterol: 195 mg

Natrijum: 65 mg

Kalijum: 62 mg

Ugljeni hidrati: 1 gram

Belančevine: 6 grama

Tri jajeta dnevno, prava mera

Branka Mirković savetuje da za Uskrs obezbedimo sveža jaja, da bi ih trebalo čuvati u frižideru, a neposredno pre kuvanja, na sobnoj temperaturi. Treba ih i pre toga dobro oprati, jer se u suprotnom lako može preneti salmonela. I kada ih lepo našaramo i skuvamo, obavezno ih treba čuvati u frižideru do upotrebe. A za taj najlepši deo, ukrašavanje, koristite kvalitetne prehrambene boje, jer razni sprejevi i flomasteri, ako nije naglašeno da su bezbedni za prehranu, mogu biti veoma rizični. Uživajte u prazniku, ali ne preterujte sa količinom kuvanih jaja. Naša sagovornica kaže da je bezbedno pojesti dva do tri jajeta, a ona preostala, pogotovo ako su razbijena, čuvajte na hladnom mestu. Bez brige ih možete konzumirati najviše pet dana, posle toga nikako. A ovo je i idealna prilika da preostala kuvana jaja iskoristite za različite salate, musake, namaze...