Varenje, dakle, nije prioritet, tako da su krvni sudovi sistema za varenje ograničeno snabdeveni. To je razlog zašto nam se ne jede kada je vrućina ili zašto nam je muka ako smo jeli.

Zato je potrebno jesti hranu koja se lako vari, poput jednostavnih ugljenih hidrata, a izbegavati namirnice bogate proteinima i mastima, koji su teže za varenje. Naravno, treba piti dovoljno tečnosti. Voda ili sportski napici su najbolji, a treba izbegavati alkohol ili kofein, koji mogu da izazovu dehidrataciju.

Pivo nije letnje piće

Mnogi posežu za hladnim pivom kao osveženjem tokom vrućih letnjih dana. Međutim, konzumiranje piva i uopšte alkohola se ne preporučuje tokom nesnosnih vrućina, budući da alkohol dodatno dehidrira telo.

Alkohol dodatno širi krvne sudove, tako da krvotoku na raspolaganju stoji još manje krvi. Osim toga, alkohol podstiče bubrege da brže izbacuju tečnost, pa telo jos brže gubi vodu i mineralne materije.

Vrućina utiče i na raspoloženje

Vremenske promene predstavljaju fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a zdrave i bolesne osobe različito reaguju.
Brojna međunarodna istraživanja pokazuju da kod 90 odsto ljudi vreme utiče na raspoloženje. Ljudima najviše smeta sparno i vlažno vreme, kao i nagle promene vremena. Najčešće smetnje su gubitak koncentracije, glavobolja i pospanost. Statistički, na promene vremena žene su osetljivije od muškaraca.