Predstavljamo osam aktuelnih sistema za uštedu goriva - pokušali smo i da na osnovu testova proizvođača i nezavisnih laboratorija damo procenu koliko koji od njih štedi u realnim uslovima.

1 Direktno ubrizgavanje goriva (najmanje 12%)

Od svog predstavljanja 2000. godine, komon-rejl tehnologija je unela revoluciju u svet dizel-agregata i gotovo potpuno ih promenila - učinila ih snažnijim i ekonomičnijim nego ikada. Sada je direktno ubrizgavanje stiglo i u benzinske motore i u kombinaciji sa turbinom značajno ih unapredilo umanjivši potrošnju goriva i emisiju štetnih gasova.

2 CVT transmisija (do 7%)

Vožnja vijugavim planinskim putem može biti zabavna, ali i naporna. Stalni usponi i krivine čine da je ručica menjača stalno u pokretu, a sa njom i vaša ruka i noga kojom pritiskate pedalu kvačila. Automatika ovaj naporni zadatak olakšava umesto vas birajući brzine, a najsavremenije automatske transmisije imaju čak devet stepeni prenosa, pa su prilično efikasne i ekonomične.

3 Start-stop sistem (najmanje 5%)

Iako je kod mnogih domaćih vozača prilično omražen, start-stop sistem u praksi zaista štedi gorivo. O njegovoj efikasnosti i isplativosti dovoljno govori podatak da je u zapadnoj Evropi svaki drugi novi automobil standardno opremljen ovim uređajem. Najviše goriva se štedi u gradskoj vožnji, gde ova ušteda iznosi više od osam odsto.

4 Alternativna goriva (do 25%)

O tečnom naftnom gasu ili auto-gasu kod nas se puno zna. Sa druge strane, upotreba kompresovanog prirodnog gasa (KPG) ili metana je tek u povoju, pre svega zbog malog broja pumpi za ovo gorivo, ali i visokih troškova ugradnje. Šteta jer KPG je, za razliku od auto-gasa pravo ekološko gorivo, biorazgradivo i obnovljivo. Sama instalacija se isplati svakom ko godišnje prelazi više od 7-8 hiljada kilometara.

5 Elektrifikacija vozila (do 90%)

Pod elektrifikacijom podrazumevamo pre svega lake hibride. U pitanju su vozila kojima je glavna pokretačka snaga benzinski agregat, a elektromotor je tu da pripomogne pri kretanju i većim naporima i nije u stanju samostalno da pokreće vozila. U svakodnevnoj vožnji ovakva vozila koriste 15 do 25 odsto manje goriva u odnosu na klasična. Sa druge strane, vozila koja za pogon koriste isključivo elektromotor su značajno skuplja, ali i postižu značajno veće uštede u potrošnji, koje idu i do 90 odsto u odnosu na jednako snažni benzinski ili dizel-automobil.

6 Funkcija jedrenja (oko 10%)

Način za uštedu energije putem takozvanog jedrenja (u originalu engl. coasting) novijeg je datuma. Ideja je da se tokom vožnje po nizbrdici, kada se automobil kreće po inerciji, motor jednostavno ugasi. Ovo se dešava automatski i vozač praktično ni ne primećuje da je agregat ugašen. Agregat se ponovo pali kada vozač pritisne pedalu kvačila ili pedalu gasa. Na ovaj način štedi se do deset odsto goriva.

 

Prediktivna navigacija (do 15%)

Reč je uređaju za satelitsku navigaciju, koji je direktno povezan sa kontrolom motora vozila. On komunicira sa elektronikom motora i najavljuje joj kakav put joj predstoji. U slučaju da slede uzbrdice, broj obrtaja raste i motor se sprema za promenu u niži stepen. Sa druge strane, kada je na vidiku nizbrdica, uređaj priprema motor da uđe u mod jedrenja i na taj način uštedi gorivo.

 

Adaptivni tempomat (do 5%)

U pitanju je napredna verzija tempomata, koja funkcioniše uz pomoć radara smeštenog u prednji deo automobila. Ovaj tempomat održava kretanje vozila unapred određenom brzinom, a kada radar otkrije vozilo ispred vašeg, brzina se smanjuje i izjednačava saбbrzinom automobila ispred vas. Kada se vozilo skloni, tempomat se automatski vraća na unapred određenu brzinu, a sve vreme motor radi u najefikasnijem režimu, čime se štedi gorivo.