A onda utehu tražimo u hrani i gojimo se. Ipak, neraspoloženost koja dolazi u vreme hladnih dana usled manjka svetlosti prvenstveno je individualna i njoj su skloniji osetljivi ljudi.

- Izraz zimska depresija se često koristi umesto izraza loše raspoloženje. Depresija označava bolest, a loše raspoloženje je stanje koje je prolazno i relativno kratkotrajno. Zimi mnogi ljudi zapadaju u loše raspoloženje zbog toga što dan kratko traje, što ima manje sunca i što im je smanjena mogućnost kretanja - objašnjava psiholog Svetlanka Knežević.

Prema njenim rečima, loše raspoloženje se ispoljava kao bezvoljnost, nedostatak energije i lenjost i njemu su skloniji usamljeni ljudi i oni koji imaju egzistencijalnih problema.

- Fizička aktivnost je najbolji vid borbe protiv ovakvog raspoloženja, odnosno rekreativno bavljenje bilo kojim sportom, recimo plivanjem ili aerobikom. Preporučljivo je i šetati kad god to vremenske prilike dopuštaju. Nedostatak vitamina D, koji i uzrokuje promene raspoloženja, obezbedite šetnjom po sunčanom danu, ali i uzimanjem dodataka ishrani i konzumiranjem određene hrane kao što su riba, jaja i meso. Kontakt sa prirodom, životinjama i kućnim ljubimcima može pozitivno da utiče na raspoloženje - navodi Kneževićeva.
Zimska depresija često nas navodi da utehu potražimo u nezdravoj hrani prepunoj ugljenih hidrata, stoga treba pripaziti i grickalice zameniti zdravijim namirnicama. Upravo zbog toga je nakupljanje viška kilograma češće zimi nego leti, a nezadovoljstvo vlastitim izgledom samo će pojačati osećaj neraspoloženja.