Kako je Beograd vremenom rastao, tako se širio izvan kalemegdanskog utvrđenja, ističe licencirani turistički vodič Željko Petrović i napominje da su nova naselja nicala uz Dunav i Savu.

- Narod je često naseljavao oblasti uz reke. Tako su vremenom i Srbi kućili uz Savu. Zato danas opština Savski venac prati tok reke Save, a njen položaj je u obliku venca - kaže sagovornik „Alo!“.

U posleratnom periodu, u ovom delu grada bili su treći i sedmi gradski region. Današnja opština Savski venac osnovana je 1957. i tada su dve nekadašnje opštine - Topčidersko brdo i Zapadni Vračar spojene u jednu.

Danas se Savski venac rasprostire na 15,8 kilometara kvadratnih i prema popisu iz 2011. tu živi 38.660 stanovnika. Opština ima svoju zastavu, grb i slavu - Sveti Stefan, despot srpski. Dan opštine je 1. avgust.

Kuma Nemica

Ovaj deo Savskog venca, popularni Zelenjak, ime je dobio po kafani.

- Na mestu gde je danas pijaca Zeleni venac, tačnije restoran „Mekdonalds“, bila je kafana čija je vlasnica bila Nemica Hermanova. Iznad ulaznih vrata lokala, umesno imena, bila je postavljena limena tabla sa vencem od lišća obojenog u zeleno. Narod je zbog tog detalja kafani dodelio ime „Zeleni venac“, koji se kasnije raširio na čitavo naselje - objašnjava Petrović i napominje da je lokal srušen šezdesetih godina prošlog veka.

Dolina topova

- Topčider na turskom znači tobdžijska dolina. Reč je, inače, preuzeta iz persijskog jezika. Na tom području su Turci počeli da liju topove za napad na utvrđeni Beograd 1521. godine - dodaje sagovornik „Alo!“.

Nekoliko vekova kasnije, tačnije početkom 19. veka, knez Miloš Obrenović je podigao kuću, crkvu, kafanu i park u Topčideru, koje je tada bilo daleko od grada. Smatra se da je to bio prvi park u Beogradu i zbog toga je i grad počeo da se razvija u tom pravcu.