Beogradska varoš nalazila se u okvirima Kalemegdanske tvrđave, međutim, kako je grad rastao, tako se širio van zidina utvrđenja, objašnjava licencirani turistički vodič Ljubiša Đorđev.

- Ime Starog grada odražava istorijsko mesto i ulogu ovog gradskog središta, odakle se Beograd dalje razvijao. Sadašnja opština ponela je današnji naziv 1957. spajanjem opština Stari grad, Skadarlije i dela Terazija - kaže Đorđev.

Opština Stari grad danas zauzima površinu od 698 hektara. Prema popisu iz 2011, na njoj živi 48.450 stanovnika. Opština ima svoj grb i slavu Cveti, koja se obeležava poslednje nedelje pred Uskrs.

- Na opštini Stari grad nalaze se neka od najlepših i najstarijih zdanja i kvartova u Srbiji, kao što su Beogradska tvrđava, Knez Mihailova ulica, Terazije, Dorćol, Trg Republike, Studentski trg, Skadarlija, Kosančićev venac - navodi sagovornik "Alo!" i dodaje da stari Beograđani još pamte kako su pomenuti delovi prestonice dobijali imena.

DORĆOL

Ovaj deo starog grada krstili su Turci, ističe Ljubiša Đorđev.

- Naziv Dorćol izveden je iz dve turske reči - dort, što znači četiri, i jol - put. Dakle, ovaj deo grada označava raskrsnicu četiri puta. Tačnije, raskrsnicu današnjih ulica Cara Dušana i Kralja Petra, odnosno, Dubrovačke - priča Đorđev i napominje da su u to vreme trgovački putevi vodili ka Istanbulu, Vidinu, Beču i Dubrovniku, te se Dorćol razvijao kao centar trgovine u regionu.

On ističe da je upravo u gradskoj četvrti otvorena i prva kafana u Evropi, davne 1522.
- Kafana na turskom jeziku znači "kuća u kojoj se pije kafa". Veruje se da je shodno orijentalnom običaju od nameštaja postojao pokoji niski sto, a da se sedelo na ćilimima raspoređenim po podu - kaže sagovornik "Alo!" i dodaje da su prve kafane u Londonu, Marseju, Beču i Lajpcigu otvorene čitav vek kasnije.

TERAZIJE

Prvi stanovnici Terazija bili su kovači, i to ne svojom voljom već po naredbi kneza Miloša, ističe Đorđev. Na tom prostoru bilo je pusto polje sve do 1832, kada je knez odlučio da se tu presele svi beogradski kovači. Međutim, njihovo preseljenje nije išlo naročito brzo, jer ta lokacija, na početku Kragujevačkog druma, nije bila atraktivna za zanatlije. Do 1845. na Terazijama nije bilo puta ni kaldrme, a bilo je izgrađeno tek desetak kuća.

- Naziv Terazije potiče od turskog vodovoda, preciznije tri kule, visoke po osam metara. One su pravile veći pritisak i omogućavale snabdevanje vodom od izvora u Mokrom Lugu do Kalemegdana. Prva i najveća kula bila je na mestu gde je kasnije, po želji kneza Miloša, izgrađena Terazijska česma 1860, druga kod kafane "Ruski car", a treća kod kafane "Grčka kraljica". Turci su kule nazivali "terazije za vodu", pa je i taj deo beogradske varoši (od Stambol kapije do Simićevih konaka) dobio naziv Terazije - objašnjava naš sagovornik.

Đorđev dodaje da je baš na Terazijama održana i prva filmska projekcija u Beogradu, 6. juna 1896, u gostionici "Zlatni krst", nepunih šest meseci posle svetske premijere kinematografa u Parizu. Time je Beograd među prvim gradovima u svetu dobio bioskop, odmah posle Pariza, Madrida, Beča i Berlina.