Sve se povezuje s dolaskom prve grupe slovenskih plemena na ove prostore, ističe licencirani turistički vodič Željko Petrović.

- Ime Zemun nastalo je od slovenske reči „zemlin“, što bi u prevodu značilo „"zemljani grad“. Smatra se da su Sloveni još u 6. veku pravili kuće od zemlje i ukopavali ih uz obalu Dunava. Zbog nedostatka izvora, međutim, ne može se tačno odrediti kada je nastalo ovo ime. Najstariji trag datira iz 12. veka - priča naš sagovornik i dodaje da je Zemun imao i austrijsko ime Semlin, kao i mađarsko Zimonji.

Prema njegovim rečima, Zemun je jedno vreme nosio i ime Malevila, što u prevodu znači „zli grad“. Naime, u spisima Alberta Ahenskog, hroničara Prvog krstaškog rata, Zemun je imenovan kao „zli grad“, a pretpostavlja se da je naziv inspirisalo žestoko ratovanje na ovom podneblju.

Petrović ističe da postoji legenda da su Zemunci 1096. godine pretukli nekoliko učesnika krstaškog pohoda zbog bahatog ponašanja i maltretiranja prolaznika. Zbog toga je grad bio kažnjen, opljačkan, spaljen, a mnogo stanovnika ubijeno. Prema predanju, od tada je u istorijskim kartama Zemun upisivan pod imenom Malevila, označavajući mesto na kojem vlada zlo.

Interesantno je da su i delovi Zemuna dobijali imena na specifičan način, ističe sagovornik „Alo!“.

- Poznato je da se staro gradsko jezgro Zemuna prostire na tri brda - Ćukovac, Gardoš i Kalvarija. Međutim, malo se zna da je Ćukovac, malo gradsko naselje, dobio ime po ptici ćuk, koja se nekada gnezdila u ovom glinovitom brdu. Kalvarija je dobila ime po katoličkom „križnom putu“, koji je tu stajao od kraja 18. veka do Drugog svetskog rata - priča Petrović.

Treće brdo, Gardoš, priča je za sebe, navodi on.

- Ime ovog dela grada potiče od slovenske imenice „grad“. Mađari su vremenom dodali nastavak „oš“, njihov tipični sufiks, i ubrzo se ime transformisalo u Gardoš. Zatim, postoji i teorija da reč „gardoš“ predstavlja groblje, što nije nemoguće, jer su na tom mestu pronađeni grobovi još iz vremena Kelta - ističe turistički vodič i dodaje da je na bregu Gardoš 1896. godine izgrađena istoimena kula, oko koje se vremenom formiralo naselje poznato po svojim kratkim, uskim ulicama i stepeništima.

Deo prestonice od 1934. godine

Zemun je pripojen Beogradu 1934, a od 1945. je i zvanična gradska opština. Današnja opština Zemun prostire se na 150,26 kvadratnih kilometara i po broju stanovnika zauzela je drugo mesto na listi 17 beogradskih opština. Prema popisu iz 2011, Zemun ima 157.367 stanovnika. Takođe, ima zastavu, grb i slavu Krstovdan - Vozdviženja Časnog krsta, koja se obeležava 28. septembra.