... Baš kao i prohujalo vreme na delu tla gde su se „ukrštala krvava koplja“.
Bogorodičina crkva Ružica svakako je jedno od tih mesta. Nalazi se u severoistočnom delu Beogradske tvrđave, a nije poznato tačno vreme kada je izgrađena, ni ko ju je podigao. Tek, ona je najstarija beogradska crkva.
Zoran Nikolić, pisac i turistički vodič, kaže da je objekat u kojem je sada crkva Ružica nekada bio austrijski magacin.
- A onda je dograđen zvonik i napravljena crkva, koju danas istoričari umetnosti smatraju jednom od 10 najneobičnijih na svetu. Razlog za to su tri polijeleja ili crkvena lustera. Napravljeni su u vojnom zavodu u Kragujevcu 1825, i to od pištoljskih i puščanih metaka i sablji naših vojnika koji su branili Beograd 1915 - kaže on i dodaje da je Ružica ranije bila vojna crkva.
Beograđani prestravljeni, ZMIJA u centru grada!
- Naši su se dedovi ovde poslednji put pričestili i otišli da brane Beograd. Sišli su u rovove, iz kojih se mnogi nisu vratili. Izuzetno je potresna ta priča. U znak poštovanja prema tim ljudima, napravljeni su polijeleji. Osim te priče, puno se pominjala i ikona Bogorodice, zaštitnice Beograda, koja je, prema zvaničnoj verziji, nestala - navodi Nikolić.
On opisuje da postoji nekoliko verzija priče gde je završila ta veoma važna ikona za Beograđane.
Vasiljevići se bave POLJOPRIVREDOM, i kupili su stan u "Beogradu na vodi", a sada otkrivaju i ZAŠTO!
- Neki su govorili da su je naši stari odneli u ondašnji Carigrad, da je završila u Vaseljenskoj patrijaršiji. Nema, međutim, dokaza za to. Drugi navode da je ikona izgorela u požaru koji je izbio u Beogradskoj crkvi u Istanbulu 1975, a čulo se i to da su je katolici odneli put Pešte i Beča jer se i tamo ikona Bogorodice smatrala čudotvornom - priča sagovornik „Alo!“.
Srušen do temelja
Osmanski sultan Sulejman Veličanstveni je u 16. veku, odmah po osvajanju grada, Hram Uspenja Presvete Bogorodice pretvorio u džamiju. Zato, kako navodi Zoran Nikolić, dvesta godina kasnije, kada su Austrijanci ušli u Beograd, nisu imali milosti prema građevini i srušili su je do temelja.
- Tada je obrađen kamen bio vrlo skupocen građevinski materijal - kaže naš sagovornik.
Ikona Svete Bogorodice nalazi se i danas u crkvi Ružici, s leve strane oltara.
- Ona nije kopija one nestale, već je urađena onako kako su smatrali da je stara ikona izgledala. Ta ikona istovremeno je simbol i spomen na sve svetinje koje su nam kojekakvi tuđini odnosili i koje smo zaboravili - otkriva Nikolić.
Izlazeći iz crkve, ako odlučite da se popnete kaldrmom levo, izaći ćete na mesto odakle se pruža jedan od najlepših vidika u Evropi, gde se spajaju Sava i Dunav, noseći u sebi vode ukupno 120 evropskih reka, ali i pogled na plato ispod.
- Tu je bilo neverovatno važno beogradsko srednjevekovno mesto - Hram Uspenja Presvete Bogorodice. Od njega nije ostao ni kamen na kamenu. To što je vidljivo jesu ostaci mitropolitskog dvora. Oltar hrama bio je na mestu gde je sada krst, koji su arheolozi postavili da se ne zaboravi - objašnjava Nikolić i dodaje da je cela padina bila zatrpana do 1978.
- To je bio najvažniji srednjovekovni srpski saborni hram i tu su počivale mošti Svete Petke. Upravo tu je bila i ta čudesna ikona Bogorodice - opisuje on.
PROČITAJTE VESTI KOJE SMO IZDVOJILI ZA VAS - OVDE
Komentari (1)