Prva asocijacija je, naravno, hrana. Preciznije, ono što je od nje ostalo nakon procesa varenja.

Ali ništa nije dalje od istine od tog zaključka...

Naime, od 2010. godine pojavilo se skoro deset naučnih radova u kojima se opisuje sastav ljudskog izmeta.

Iako na prvi pogled mogu da deluju veoma čudno, ovi izveštaji su od velike važnosti radi boljeg razumevanja i lečenja raznih bolesti, kao na primer klostridije, vrste infektivne i veoma opasne dijareje koja se tretira antibioticima, a koja je samo u SAD od 2011. godine bila kobna za skoro 29.000 ljudi.

Zahvaljujući takvim izveštajima naučnici pronalaze medikamente koji leče ili barem olakšavaju muke bolesnicima sa multiplom sklerozom, Kronovom bolešću, zatvorom, sindromom razdražljivih creva, pa čak i Parkinsonovom bolešću.

Ali šta se to nalazi u izmetu, čim se iz njega mogu izvući lekovi za ovakve bolesti?

Bronji naučnici fokusirani su na bakterijske komponente izmeta, kao što su aktivni agenti. Ali u izmetu se može pronaći još mnogo toga što se može koristiti u medicinske svrhe.

Izmet je, naime, kompleksan materijal koji sadrži mnoštvo bioloških i hemijskih entiteta koji mogu da utiču na razne bolesti.

U stolici zdrave osobe nalazi se 100 milijardi bakterija po gramu, ali i otprilike 100 milijardi virusa i jednoćelijskih organizama.

Osim toga, u jednom gramu izmeta ima i oko 10 miliona ćelija koje pomažu pri zaštiti debelog creva, plus oko milion ćelija kvasca i drugih jednoćelijskih gljivica.

Zajedno, sve ove biološke komponente čine izmet odrasle osobe, koji sadrži 70 odsto vode i 25 procenata čvrste materije.