Poslednja poseta Zemljinom prirodnom satelitu desila se 1972. godine i od tada nijedan čovek nije kročio na njegovu površinu.

Ali sada su američke kompanije odlučiile da se vrate, i to zajedno sa Rusima.

Aktivna saradnja SAD i Rusije u svemirskim istraživanjima počela je 1993. godine sa projektom Međunarodne svemirske stanice (MSS).

Pošto MSS ima ograničen rok trajanja, koji ističe 2024. godine kada će biti spuštena u atmosferu da izgori, a veći ostaci da padnu u neki od okeana, svetske svemirske agencije već su počele da planiraju nove projekte.

Za NASA, fokus je odlazak ljudi na Mars do 2030-ih, uz napomenu da u dogledno vreme ne nameravaju da se vraćaju na Mesec. Osim ako ruska svemirska agencija Roskosmos i Evropska svemirska agencija (ESA) ne preduzmu korake u tom pravcu.

I dok NASA, barem zvanično, ne planira takav put, Mesec je u te kako interesantan. Primera radi, drugi korak u trostepenom odlasku na Mars podrazumeva hvatanje asterioda i njegovo stavljanje u orbitu oko Meseca radi daljih istraživanja, a što je planirano tokom 2020-ih.

Američki aeronautički giganti "Boing" i "Lokid Martin" zato forsiraju zvaničnike svoje zemlje da uspostave bazu na Mesecu u bliskoj budućnosti, a tu ideju sve više nameću i ljudima iz NASA.

Ne bi li ubrzali stvari, predstavnici ih kompanija uspostavili su saradnju s ruskim kolegama iz kompanija "RKK Energija" i "GKNPT Kruničev" radi konsultacija na projektu otpočinjanja saradnje na gradnji prve funkcionalne baze na Mesecu.

Isto kao i u slučaju NASA, konačna ideja nije vezana isključivo za Mesec, već da se tamo izgradi stanište koje bi bilo usputna stanica na putu za Mars.

Saradnja američkih i ruskih kompanija je tek započela, pa još nije najjasnije kako bi projekat funkcionisao i ko bi sve bio uključen.

Ali, kao što je objasnio Anatolij Zak za časopis "Popularna mehanika", generalna ideja je da Rusi obezbede opremu i znanja potrebna za izgradnju svemirskih modula u kojima bi mogli da stanuju i rade ljudi na Mesecu.

Američke kompanije bi imale pristup Svemirskom lansirnom sistemu koji NASA razvija za misiju na Mars, a što je tehnologija koja je potrebna Rusima ukoliko žele da dođu do baza na Mesecu.

Kada se baze na Mesecu uspostave, amerfičke i ruske kompanije planiraju da ih koriste ne samo za proučavanje mesečeve površine, već i asteroida koji bi NASA u međuvremenu postavila u njegovu orbitu.

- Prema jednom predlogu, astronauti i kosmonauti zajedno bi pokušali da provedu 400 dana u misiji na Mesecu, kako bi simulirali boravak na Marsu - objasnio je Zak.

Vilijem Gerstenmajer iz NASA dodatno je pojasnio ideju.

- Nemojte o tome misliti kao u svemirskoj stanici na Mesecu. Misite o tome kao o početku putovanja na Mars - dodao je on.

Najveći problem u ovoj fazi projekta jeste to što NASA nije naručilac istog, pa samim time ne vodi glavnu reč, što znači da ne postoje garancije za njegov uspeh.

- Još ne znamo da li će pristupiti projektu ili neće. Ali ohrabruje to što kompanije sarađuju. Dok naše vlade odluče da sarađuju po tom pitanju, kompanije će već uveliko završiti taj 2domaći zadatak" - zaključio je Zak.

Ostaje još "samo" da splasnu političke tenzije između Vašingtona i Moskve, što je neophodan uslov da saradnja kompanija i naučnika iz dve države krene ka konačnom cilju - zajedničkom putovanju i uspostavljanju ljudske baze na Marsu.