Aljbin Kurti je tokom sinoćnog gostovanja poručio da je prihvatio trenutnu zastavu Kosova, ali i da nikada nije krio želju da je promeni.

“Prihvatio sam ovu zastavu. Velika promena se dogodila 2010. godine. Još puno toga trebalo bi da uradimo, a da li bih želeo da imam drugačiju zastavu, odgovor je da”.

Ujedno tvrdi da Kosovu „nije potrebna nezavisnost samo na papiru“.

„Od 2006. upozoravamo da nam ne treba nezavisnost samo na papiru. Rekao sam da i Vojvodina ima zastavu, ali to ne znači da ste država. Kada je postavljena kosovska zastava vođeni su idejom veće nezavisnosti od Albanije nego od Srbije. Tokom našeg mandata postojaće državna komisija koja će imati sastanke u Prištini i u Tirani. Ne isključujemo referendum ako se jednoga dana približimo”, rekao je Kurti.

Iako ne isključuje referendum sa Albanijom „ako se jednoga dana približe (Priština i Tirana)“, Kurti navodi da trenutno „nema težnju da bude premijer svih Albanaca“.

„Navodi da sada kada smanjuje ministarstva sa 21 na 15, ne može pomno da razmišlja o takvim stvarima.

„Ne, nemam takvih aspiracija“, poručio je Kurti.

Kada je reč o predstojećim izborima u Albaniji u kojoj pokret Samoopredeljenje ima svoj ogranak, Kurti navodi da će oni sami odlučiti da li će se kandidovati, ali i da će sa njima o tome razgovarati.

Kada je reč o najavi o uvođenju „obaveznog vojnog roka“, a koja je našla mesto i u programu koji je Kurti pročitao pred poslanicima na sednici na kojoj je izglasana nova vlada, kaže da će biti urađena studija na osnovu koje bi se uveo vojni rok u toku njegovog mandata.

„Izvršićemo jednu studiju da bi imali vojnu službu na tri meseca u toku ovog mandata. Da li će biti dva meseca leti a jedan zimi, o tome treba da razgovaramo sa ministrom Odbrane, Antonom Ćunijem. Predvideli smo povećanje sa 60 na 100 miliona evra, što je jedno znatno povećanje“, poručio je Kurti.

Prištinski zvaničnici su u prošlosti vrlo često, a nova opozicija i dan danas, Srpsku listu nazivali „produženom rukom Beograda“, međutim, Kurti kaže da „vidi promene“.

Kaže da po prvi put kosovska vlada nema potpredsednika vlade koji je Srbin, ali i da među političkim predstavnicima kosovskih Srba, sada „postoji spremnost za saradnju i kolegijalnost“.

A kao dokaz za to navodi da tokom jučerašnje sednice vlade predstavnici Srba za nijednu od osam tačaka nisu glasali protiv, poručio je.

„Moram biti iskren, stvaranje mini Šengena nije realnost, već je više ideja. Balkanski mini Šengen ima svoju opasnost, rekao sam da predstavlja četvrtu Jugoslaviju koju Srbija voli, to je namera Beograda“, poručio je Kurti još jednom.

Iako mu se protivi, Kurti nije isključio mogućnost da prisustvuje narednom sastanku na kojem bi se razgovaralo o realizaciji ideje o „mini Šengenu“, ali i kaže da je malo verovatno da bi do toga došlo.

„Nije mudro reći da ne prihvatam, ali to ne znači da sam se radikalno promenio“, poručio je Kurti, ali i naglasio da od prva tri sastanka „nije video mnogo“.

U svakom slučaju, siguran je da će se sve vratiti Berlinskom procesu.

„Od juna 2017. godine zauzeli smo svoje stanovište da je Berlinski proces, iako ima svoje opasnosti, onaj u kojem moramo da učestvujemo, jer je Kosovo ravnopravno sa drugima“, rekao je, ali i dodao da veruje da bi pre međunarodnih konferencija trebalo doći do „nacionalne koordinacije“, te da je o tome razgovarao sa albanskim liderima tokom nedavne prve zvanične posete Tirani.

Kurti je o balkanskom „mini Šengenu“ upravo u Tirani razgovarao sa albanskim premijerom, Edijom Ramom. Kako su tada preneli prištinski mediji, dok je Rama insistirao na balkanskom, Kurti je predlagao drugu ideju – „albanski marko Šengen“, a o tome je i sinoć govorio za KTV.

„Ovaj albanski ‘makro Šengen’, podrazumeva sveobuhvatnu albansku liberalizaciju. Balkanski „mini Šengen“ je samo ideja koja nije realizovana, dok se albanski može može implementirati vrlo brzo“, poručio je.

Grenel ima puno energije, takse ukidam nakon uspostavljanja reciprociteta
Govoreći o stavu SAD, koji je preneo izaslanik ove zemlje za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, da bi takse trebalo biti ukinute što pre, bez uspostavljanja reciprociteta, kao i predsednik Srbije, Kurti ujedno kaže da ovaj zvaničnik „ima puno energije“, ali i da „nije zlonameran“.

Međutim, kaže i da su pitanja između Beograda i Prištine „malo osetljiva“, ali i da je „pokazao spremnost da ukine takse, nakon uspostavljanja principa reciprociteta“.

U svakom slučaju, kaže da za Prištinu dijalog sa Beogradom „nije prioritet broj jedan“.

Iako dijalog „nije prioritet“ nove kosovske vlade, kosovski premijer, kaže da je pozvao predsednika Tačija na sastanak kako bi se dogovorili o međunarodnim procesima, te i samom dijalogu sa Beogradom.

„Ne možemo dozvoliti da Kosovo koje se toliko napada ima nejedinstven glas. Pošto se do sada nismo sreli, pozivam predsednika da se sastanemo da bismo se dogovorili o svim međunarodnim procesima. Na kraju krajeva, Trampovo pismo predsedniku Tačiju zahteva jedinstven glas“, poručio je Kurti.

A kada je reč o bivšem tužiocu koji je dao ostavku zbog, kako je sam potvrdio, pretnji i pritiska, tokom rada na optužnici „lažni veterani“, kaže da ga još uvek nije pozvao da se iz Amerike vrati na Kosovo. Međutim, to je učinio sinoć, uputivši mu poziv tokom emisije:

„Mislim da bi trebalo da se vrati ako već nije. Pozivam ga da se vrati što je pre moguće da se zajedno borimo protiv korupcije u skladu sa našim nadležnostima“.