Ratove je mnogo lakše početi nego dovršiti, tvrdi autor Frenk Džejkobs na portalu "Bigthink.com". Kao primer on navodi ratove na području bivše Jugoslavije koje on smatra jednim dugim sukobom, a ne odvojenim ratovima s odvojenim ciljevima.
- Prvi hitac ispaljen je 27. juna 1991. godine kada je oficir JNA pucao na slovenske demonstrante. Kad se JNA povukla 7. jula, Slovenija je dobila nezavisnost - piše on.
U godinama nakon toga, u krvavim ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu ubijeno je desetine hiljada civila, a milioni su proterani iz svojih domova. Džejkobs postavlja pitanje kada je ispaljen poslednji hitac ratova na području bivše Jugoslavije i uverava čitatelje da postoji realna mogućnost da se to još nije dogodilo te da ratovi još nisu završeni.
- Srbija je uspostavila diplomatske odnose sa svim ostalim bivšim republikama, ali Kosovo i dalje smatraju "odbeglom provincijom" uz popriličnu međunarodnu podršku. Ne samo rusku već i uz podršku država suočenih s vlastitim separatistima kao što su Španija ili Indija - piše Džejkobs.
Iako se sada gledaju preko nišana, Kosovo i Srbija imaju nekoliko zajedničkih ciljeva u budućnosti, a primarno je tu reč o članstvu u Evropskoj uniji. Srbija često gura rusku politiku, ali barem politička vrhuška uvek govori da se želi pridružiti Uniji. Najveća prepreka srpskom članstvu u EU je Kosovo, prenosi hrvatski "Ekspres".
. Čak i nakon kraja rata, manji okršaji između albanske većine i srpske manjine događaju se na Kosovu, ali i u pograničnim područjima sa srpske strane. Tenzije su, u najmanju ruku, skrivene ispod površine. Nije teško zamisliti ponovni otvoreni rat . uveren je autor.
Poslednjih nekoliko meseci odnosi Kosova i Srbije dramatično su se pogoršali. Najpre su kosovski specijalaci upali u hidroelektranu Gazivode, usledili su pretresi kuća srpskih policajaca, raspoređivanja srpske vojske uz granicu s Kosovom i kosovskog uvođenja carina na robu iz Srbije.
Kad su s Kosova najavili osnivanje vlastite vojske, na reakcije iz Srbije nije se dugo čekalo, pa je tako prva reagovala premijerka Ana Brnabić, koja nije skrivala da je jedna od opcija o kojima Srbija razmatra i slanje svoje vojske na Kosovo.
- Nadam se da nikada nećemo morati da upotrebimo svoju vojsku, ali, nažalost, mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu, jer ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje iako Edi Rama na njih poziva . rekla je Brnabić početkom decembra prošle godine.
- Agonija smrti Jugoslavije završiće se tek kada se i ovaj tihi rat završi. Najbolji način, slažu se političari s obe strane, je da službene granice odražavaju etničke granice između Kosova i Srbije - tvrdi Džejkobs.
Predsednici su predložili razmenu teritorija gde bi Mitrovica na severu Kosova pripala Srbiji, a Preševo bi ušlo u sastav Srbije. Ovakvo rešenje preskače srpske opštine malo dublje u Kosovu koje bi, prema svemu sudeći, ispale iz takvog dogovora što izaziva ogromnu nervozu među nekih 80.000 Srba u tim opštinama.
Komentari (0)