Ova, do sada nepoznata vrsta, bila je biljojed, imala je pačji kljun, bila je duga oko devet metara i verovatno je mogla da izdrži duge zimske mesece tame i snega.

Ostaci nove vrste "ugrunaluk kukpikensis" (Ugrunaaluk kuukpikensis) pronađeni su u zabačenom regionu Aljaske i ovo je do sada najseverniji region na kome je utvrđeno stanište nekog dinosaurusa.

"Pronalazak dinosaurusa ovako daleko na severu dovodi u pitanje sve što smo mislili o fiziologiji dinosaurusa. Postavlja se pitanje kako su oni ovde uopšte mogli da prežive", rekao je profesor Gregori Erikson sa Univerziteta Florida.

 

Kosti su otkrivene duž reke Kolvil, u geološkoj formaciji poznatoj kao "Princ krik", piše "Dejli mejl".

Kada je formacija "Princ krik" naslagana pre 69 miliona godina, bila je locirana daleko iznad paleo-arktičkog kruga, oko 80 stepeni severne geografske širine.

Ovaj region tada nije bio tako pust i leden, a arktička Aljaska bila je pokrivena drvećem, jer je klima na Zemlji bila drugačija, mnogo toplija. Ipak, sa obzirom na to da je to bilo daleko na severu, dinosaurusi su morali da provedu nekoliko zimskih meseci u tami.

Eksperti veruju da je prosečna temperatura bila oko šest stepeni Celzijusa i verovatno je bilo snežnih padavina.

U proteklih 30 godina, naučnici su prikupili više od 9.000 kostiju od različitih životinja u iskopinama u formaciji "Princ krik". U sloju debelom oko 90 centimetara pronađene su hiljade kostiju, prvenstveno ove vrste.

 

Većina pronađenih skeletnih ostataka pripada mladim dinosaurusima, dužine oko 2,7 metara i visine oko 90 centimetara.

Naučnici veruju da je u jednom trenutku veliki broj mladih primeraka ove životinje nastradao, što je i napravilo ovaj sloj.