Ovaj svečani praznik slavi se od 554. godine kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Sretenje je jedan od najsvečanijih događaja na liturgiji, jedna od najmilozvučnijih molitvi, a ovaj praznik je u vreme cara Justinijana upriličen kao molitva da velike nesreće prestanu i molba Bogu da se kuga i zemljotresi zaustave.

Po ovom danu se procenjuje koliko je još ostalo do proleća. Srbi veruju da današnji dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka na Sreteneje izaći iz svog brloga i videti svoju senku. Mečka Gordana odlučila je da danas prespava.

Jedan od običaja je i da se na Sretenje obavezno pale sveće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.

Inače, ovaj praznik je u vreme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.

Osim što je ovo crkveni praznik, Sretenje je i državni praznik u Srbiji.