Iako postoje mnoga različita mišljenja o tome kada je rukovanje počelo da se primjenjuje, jeruje se da datira najkasnije iz vremena Antičke Grčke.

U muzeju Pergamon u Berlinu nalazi se posmrtni kamen iz petog veka pre nove ere na kom su prikazana dva vojnika kako se rukuju, dok je na osnovi stubova na Akropolju u Atini prikazana scena u kojoj se rukuju Hera, Zevsova sestra i žena i Atina, grčka boginja mudrosti.

Pravilnik rukovanja

Prema bontonu, ruku prvo pruža starija osoba mlađoj, nadređeni podređenom, a žena muškarcu, uz obavezno gledanje u oči.

Stisak bi trebalo da bude kratak, a dlanovi u visini laktova.

Ovim činom pružanja ruku jedna drugoj, obe strane pokazuju da su ravnopravne, međutim međusobno poštovanje i osećaj ravnopravnosti nisu bili povod za nastanak ovog pozdrava.

Veruje se da su činom rukovanja dve strane pokazivale da u ruci ne nose oružje, odnosno da su se pojavili goloruki i da druga strana ne mora da se plaši da će biti napadnuta.

Što se tiče pravila da se rukuje samo desnom rukom, stručnjaci tvrde da je nastalo zato što su se ljudi pre pojave savremenih toaleta čistili levom rukom nakon obavljenje velike nužde i drugoj strani je, kao znak poštovanja, pružana neukaljana ruka.

Stisak "mrtve ribe"

Najgori utisak ostavljaju ljudi čiji je stisak ruke suviše mek i mlitav, stisak "mrtve ribe" ili "kuvane kokoške", šalju i slične signale o karakteru te osobe. Najčešće je reč o ljudima sa manjkom samopouzdanja.

Rukovanje može da se doživi na tri načina, ističu psiholozi. U prvom slučaju, stisak ruke budi osećaj opreza kada osoba sa kojom se pozdravljate deluje nadmoćnije.

Drugi je osećaj uticajnosti, koji se pojavljuje kada vi imate utisak da ste nadmoćniji i da biste mogli da utičete na osobu sa kojom se rukujete.

Treći je osećaj ravnopravnosti, a sva tri načina su usko povezana sa položajem dlana prilikom rukovanja.

Pozdravljanje uz upotrebu oba dlana, pri čemu jedna osoba rukama poklapa dlan druge se žargonski naziva "rukavica", a često je praktikuju političari. Takav položaj dlanova budi zaštitnički utisak, a primenjuje se kada želite da nekome pokažete da ga poštujete i srdačno doživljavate. 

Običaji oko sveta

Belgijci se rukuju češće nego bilo koja druga nacija.

U Francuskoj se dug stisak ruke smatra nepristojnim. Nije ni poželjno ženama ljubiti ruke.

U Južnoj Africi se ceni dugo i čvrsto rukovanje. I Arapi vole dug stisak ruke, ali treba biti prilično mlitav i slab.

Japanci i Kinezi se češće klanjaju nego rukuju. Naklon u Japanu zavisi od statusa i godina sagovornika.

U Indiji se pozdravljaju dlanovima sklopljenim kao pri molitvi, sa prstima usmerenima prema gore. Dlanovi su prislonjeni na grudi, a sve je popraćeno rečima "namaste", što znači "klanjam se božanskom u vama".

Rusi se često rukuju, a običaj je da se prethodno skinu rukavice. Nemojte se rukovati preko praga jer bi to moglo da donese svađu u kući.