Kao retko koji drugi automobil, "buba" je dostigla kultni status i stekla veliki broj ljubitelja širom sveta, udruženih u mnogobrojne klubove.

Pojavljivala se i u popularnoj kulturi - filmu (bila je glavni junak Diznijevog filmskog serijala "Herbi"), televiziji, stripu..., bila jedan od zaštitnih znakova hipi pokreta i bila neiscrpan izvor inspiracije za brojne profesionalne i amaterske prerade.

Dok je sedeo u restoranu jednog letnjeg popodneva davne 1932. godine, čovek u odelu je na salveti nacrtao prototip onoga što će u budućnosti postati nadaleko poznat model Folskvagena.

U vreme kada je samo elita mogla sebi da priušti automobil, on je smatrao da bi svaki čovek trebalo da ima svoj automobil, pa je osmislio dizajn koji je trebalo da oslikava pouzdanost, uživanje i porodično putovanje.

Autor prototipa je uskoro predao svoju skicu direktoru Daimler-Benc kompanije i naglasio mu koliko je taj projekat važan:

"Uzmi ovo i posavetuj se sa ljudima koji se u automobile razumeju više od mene. Ali nemoj da zaboraviš. Hoću da se čujemo uskoro u vezi sa tehničkim detaljima modela".

Model se ubrzo pojavio u proizvodnji.

Isprva je ime ovog modela bilo KdF, Kraft durch Freude (u prevodu "snaga kroz užitak"), da bi kasnije dobio ime po kome ga danas svi znamo – Buba.

Godinu dana nakon što ga je nacrtao, Adolf Hitler postao je kancelar Nemačke.

U istoriji autoindustrije "Buba" je jedini model koji tokom svoje dugogodišnje proizvodnje nije pretrpeo skoro nikakvu bitniju dizajnersku promenu. Zbog njegove velike popularnosti, fabrika Folksvagen je 1998. godine napravio rimejk tzv. "Novu bubu".