Kost u penisu imaju mnoge vrste sisara, kod majmuna je dužine prsta, a kod morža naraste i do 60 centimetara.

Ali mužjaci ljudskog roda je nemaju.

Neki je imaju, neki je nemaju, a veličina varira od dužine nokta do preko pola metra, zbog čega se opisuje kao najčudnija stvar koja je ikad postojala.

Zbog toga su naučnici odlučili da istraže njen razvoj, od prvih pojava pa do odgovora gde je nestala kod nekih vrsta.

Naučnici su otkrili da se ova kost kod sisara razvila još pre 95 miliona godina, a kod primata pre pedesetak miliona godina.

Od tog trenutka počela je da se primećuje i razlika u veličini kosti kod različitih životinja, a smatraju da je za to glavni faktor dužina seksualnog odnosa.

Mužjaci vrsta kod kojih je penetracija trajala duže od tri minuta (čime se osigurava oplodnja ženke, ali i istovremeno onemogućava konkurencija da se okuša) razvili su dužu kost, koja se zbog "strukturne potpore" nalazila u vrhu penisa, a ne u "bazi".

Naučnici smatraju da su muškarci ovu kost izgubili u periodu kada je monogamija postala dominantna reproduktivna strategija pre nekih 1,9 miliona godina.

Prema zaključku istraživača, u monogamiji mužjaci ne treba da provedu toliko vremena penetrirajući ženku jer su manje šanse, u teoriji, da će je "zaskočiti" drugi mužjaci.

"Sa smanjenom konkurencijom među mužjacima, manja je potreba za baculumom. Bez obzira na ono što želimo da mislimo, mi smo jedna od vrsta koja spada među one kod kojih penetracija traje manje od tri minute u proseku", rekao je jedan od istraživača.