Džadav Molaj Pajeng je kao tinejdžer čvrsto odlučio da pomogne prirodi. Ono što je od tada uradio toliko je zapanjilo svet, da je o njemu snimljeno nekoliko filmova.

On je rođen u indijskoj regiji Asam. Želeo je da taj, tada pustinjski predeo koji su ljudi ogoleli sečom, obogati i učini lepšim. I počeo je da sadi drveće.

Prvo drvo je posadio 1979., pre 38 godina. Sadio je drveće skoro svakog dana i do danas je pošumio fantastičnih 550 hektara.

Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je počeo da pronalazi sve više mrtvih zmija. To ga je nagnalo da im vrati njihovo prirodno stanište.

- Zmije umiru na prevelikoj vrućini, baz hladovine drveća. Sedeo sam i gledao njihova mrtva tela. Bio je to pokolj. Upozorio sam šumarske vlasti i pitao ih da li mogu da posade drveće. Rekli su mi da ovde ništa ne bi raslo. Štaviše, pitali su me da li mogu da gajim bambus ovde. I uradio sam to. Nikog nisam imao da mi pomogne. Niko nije bio zainteresovan - rekao je nedavno Pajeng za "The Times of India".

Ono što je uspeo da uradi zapanjilo je svet iz mnogo razloga.

Naime, osim što je pošumio 550 hektara, Pajeng je uspeo da napravi predeo koji su divlje životinje ubrzo prisvojile kao svoje stanište.

Sada u njegovoj šumi živi više od 115 slonova, što je fantastičan podatak, kao i veliki broj nosoroga, jelena, pa čak i par tigrova.

- Sadiću drveće do kraja života, do svog poslednjeg daha - rekao je ovaj skromni Indijac koji je sa svoje dve ruke uspeo da preokrene situaciju i pomogne prirodi da se oporavi na zaista fantastičan način.