Nil Armstrong i Baz Oldrin imali su čast da kao prvi ljudi prošetaju po Zemljinim satelitu, a treći član posade Majkl Kolins ostao je u brodu "Kolumbija" i čekao njihov povratak.
Prva četiri dana misije išla su po planu, ali dvadeset minuta pre sletanja na Mesec posada se susrela sa nizom problema.
PROČITAJ JOŠ:
Nakratko je izgubljen radijski kontakt sa kontrolnim centrom u Hjustonu - u modulu "Orao", kojim su se Armstrong i Oldrin spuštali na Mesec, oglasio se alarm.
Iz Hjutona je poručeno da nastave misiju te da je reč o problemu kompjutera koji je bio preopterećen. Astronauti su prešli na ručno upravljanje i spustili se na površinu. Armstong je silazeći iz "Orla" rekao čuvenu rečenicu: "Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo".
Baz Oldrin je kasnije pričao da mu je Armstrong na početku priprema za misiju rekao da će "iskoristiti viši čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Meseca".
- Odlučio sam da ćutim, pokušavao sam da se ne ljutim na Nila - napisao je kasnije u svojim memoarima.
Mnogi su sumnjali u uspeh sletanja na Mesec u prvom pokušaju, ali ne i Nil Armstrong, iskusni vojni pilot.
- Osećao sam da imamo 90 odsto šanse da se sigurno vratimo i oko 50 odsto za uspešno sletanje na Mesec - objasnio je on.
Kako je izgledala šetnja po Mesecu opisao je Baz Oldrin: "Počeo sam pomalo da trčim okolo i osećao sam se kao da sam u usporenom snimku, često sa obe noge u vazduhu".
Tokom dva i po sata šetnje po Mesečevoj površini Armstrong je fotografisao hrpe kamenja dok je Oldrin instalirao seizmometar i dva druga naučna instrumenta.
Postavili su američku zastavu i ostavili za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvom čoveku u svemiru - Rusu Juriju Gagarinu.
Od 857 crno-belih fotografija i 550 u boji, samo četiri prikazuju Armstronga. Na većini je Oldrin. "On je puno fotogeničniji od mene", šalio se Armstrong.
Kolins je za to vreme u orbiti čekao 22 sata. On je sve vreme strahovao da će, ako stvari krenu po zlu, možda morati da ostavi kolege na Mesecu i da se sam vrati na Zemlju.
- Ako se ne uspeju podići sa površine Meseca ili se sruše, ne planiram da se ubijem, ali znam da ću do kraja života živeti sa metom na leđima - objasnio je Kolins.
Na Zemlju su se vratili 24. jula kada se kapsula nakratko pretvorila u vatrenu kuglu na nebu, pre nego što su se otvorila tri padobrana, te sigurno spustila u Tihi okean.
Niko od ove trojice astronauta više se nije vratio u svemir. Nakon još šest misija, program "Apolo" ukinut je 1972. godine.
Podaci govore da je 400.000 ljudi radilo na svemirskom programu "Apolo" u raznim misijama.
Spuštanje ljudi na Mesec do danas prate razne kontroverze i tvrdnje skeptika da je cela misija "lažirana" te da je u to doba bilo nemoguće sleteti na Mesec zbog slabijih tehničkih uslova, uz napomenu da ljudi decenijama nakon tih misija više nisu išli na Zemljin satelit niti mu prilazili.
U raznim teorijama zavere navođene su navodno sumnjive fotografije sa Meseca, neke tehnološke nelogičnosti, zastava koja se vijori mada je reč o prostoru koji to ne dozvoljava...
Ali, niko sa ozbiljanim naučnim referencama nije do danas osporio let čoveka na Mesec, koji ostaje jedan od najvećih dometa u istoriji čovečanstva.
Komentari (0)