* Veruje se da je prezime nastalo u drugoj polovini 14. veka
* Prezimena u našim krajevima se uvode tek od 1842. godine
* U početku su prezimena nastajala od nadimaka, osobina, zanimanja, geografskog običaja itd, što je doprinelo njihovoj raznovrsnosti
Prezime je porodično ime i sastavni deo ličnog imena. Po pravilu, ono dopunjava ime čoveka i na tako ga razlikuje od drugih ljudi.
Pročitajte još:
Veruje se da je prezime nastalo u drugoj polovini 14. veka. Vukov Srpski rečnik definiše prezime kao sinonim za poreklo.
Prezimena u našim krajevima se tek od 1842. godine, naredbom kneza Aleksandra Karađorđevića, uvode kao obavezan vid identifikacije. Ranije prezimena nije ni bilo, već su umesto njega Srbi i narodi sa Balkana dodavali naziv plemena iz kojeg potiču.
U početku su prezimena nastajala od nadimaka, osobina, zanimanja, geografskog običaja itd, što je doprinelo njihovoj raznovrsnosti.
Dok su neki Srbi veoma ponosni na svoja prezimena, drugi su neutralni, a treći žele da ga što pre promene! Sigurno je da ste barem nekad u životu naleteli na nekog Guzinu, Trtića, Prdića, Gaćešu...
Tu su i Kenjalo, Kurobasa, Šipka, Dronjak...
PAO SNEG USRED LETA Snimci u koje nećete moći da poverujete! Ozbiljno se zabelelo (VIDEO)
Ne treba zaboraviti ni ona koja ne zvuče pogrdno, ali su svakako neobična: Mali, Eror, Ljutić, Krivić, Zatezalo...
Prema nekim izvorima, većina neobičnih srpskih prezimena potiče iz Hercegovine. Ipak, koliku god pažnju privlačili, porodično ime je nešto čega se ne treba stideti. Ako već nikako sa tim ne možete da se nosite, uvek postoji opcija da promenite prezime i uzmete neko sa kojim se najčešće susrećemo: Jovanović, Petrović, Marković, Nikolić, Ilić...
Bonus video
Neverovatno parkiranje u centru Beograda!
Komentari (1)