“Karađorđev vojvoda Hadži- Prodan Gligorijević na ovom mestu je skrivao svoje ustanike, ovde su pravljeni zbegovi. U pećini su provodili dane, jeli šta su imali, kovali planove i odatle išli u dalju borbu protiv Turaka”, rekao je za RINU, Miloje Ostojić iz TO Ivanjica.

Ova pećina svrstava se u malobrojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu, a do sada su arheolozi istražili prvih četiri stotine metara. Prema nepotvrđenoj legendi izlaz iz ove pećine je u dragačevskom selu Kotraža, ali još niko je nije prepešačio do kraja.

“Kad se prođe prvi hodnik dužine od 400 metara, nailazi se na veliku dvoranu u kojoj se može videti sjajan pećinski nakit, stalaktiti i stalagniti. Deo je oštećen jer su posetioci ulazili i ložili vatre, pravili proslave, pa čak i dočeke novih godina i rođendane. Ostalo je dosta gareži. Visina dvorane je preko 16, a u nekim delovima i preko 20 metara. I dok u pećinima uglavnom imaju do dve vrste slepih miševa, u Hadži-Prodanovoj ima oko šest, od čega su tri endemske vrste i nema ih na drugim mestima ”, izjavio je Ostojić.

Arheološki, spaleološki i turistički potencijal ovog lokaliteta je takođe prepoznat od strane nadležnih institucija. Iz budžeta resornog ministarstva i lokalne samouprave izdvojen je novac za njenu rekonstrukciju. U prethodnom periodu izgrađen je stepenišni prilaz, potporni zid, ali i rekonstruisana Adžijina crkva pored čijeg ulaza i danas stoji okačeno crkveno zvono – poklon kralja Aleksandra.