"Ugostiteljski objekti u Srbiji naručuju oko 120.000 tona namirnica godišnje, od čega nastane oko 40.000 tona otpada i to 25.000 "kuhinjskog" i još oko 15.000 onog koji gosti ostave "na tanjiru". Ukoliko bi pravilno planirali nabavku namirnica i veličinu porcija i uz to pravilno odvajali biljni od životinjskog otpada i predavali ga operateru, ugostitelji ne bi ostvarili samo finansijske benefite, već bi bili prepoznati i kao društveno-odgovorne kompanije, imajući u vidu da otpad koji završi na deponiji emituje opasne gasove sa efektom staklene bašte", objašnjava Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije EsoTron.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih Nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), trećina hrane koja se proizvede na globalnom nivou nikad se ne pojede.
"Jedno od potencijalnih rešenja je uvođenje fiskalnih olakšica za doniranje jestive hrane dobrotvornim organizacijama, dok bi se hrana koja je nebezbedna za ljude iskoristila za ishranu životinja, kompost, proizvodnju biogasa i energije. Paralelno, treba raditi i na izmeni sistema naplate odnošenja otpada i umesto po kvadratnom metru, plaćati po količini koja se predaje ovlašćenom operateru kako bi se podstaklo adekvatno zbrinjavanje", rekao je Slobodan Krstović, šef Jedinice za životnu sredinu u NALED-u.
Predstavnici ugostiteljskih objekata u Beogradu i Novom Sadu, složili su se da je briga o zaštiti okoline važan aspekt poslovanja, te da je potrebno da svi objekti obuče svoje zaposlene, konobare, kuvare i drugo osoblje u kuhinji, da pravilno odvajaju otpad u namenske kante, kao i da započnu saradnju sa operaterom koji će prikupljeni otpad zbrinuti na neškodljiv način.
Komentari (0)