Nova godina proglašena je državnim praznikom tek zakonom o državnim praznicima iz 1955. godine, dok je u prethodnom zakonu iz 1929. godine, pomenuta samo kao verski praznik za katolike.
Glavnu ulogu u organizaciji "naluđe noći u godini" je imao protokol Predsednika republike, a u situacijama kada su dočeke organizovale republičke i pokrajinske vlade, predloge su davali republički i pokrajinski protokoli.
Josip Broz Tito je svakako kao i u ostalim stvarima bio upoznavat sa planovima, pa je i po tim pitanjima davao i svoje mišljenje.
Kako svedoče fotografije sa Titovih javnih dočeka, u organizaciji republičkih vlada, svake godine bilo je važno da novogodišnja žurka bude propraćena određenom tematikom, bilo da su u pitanju šeširi i kape, meksički sombrerosi, ili pak kaubojski.
Dokumenti iz Arhiva Jugoslavije pokazuju da je sam protokol bio veoma važan, kako raspored sedenja, jelovnik, ali i zabavni program za tu noć.
Zabavni program bio je glavni deo večeri, kada su ispred Tita i njegovih gostiju smenjivali istaknuti umetnici, raznih branši, iz cele Jugoslavije.
Od domaćih glumaca najviše je voleo Miodraga-Miju Aleksića i Čkalju, a za muzički deo bili su zaduženi Đorđe Marjanović, Tereza Kesovija, Arsen Dedić, Predrag Živković-Tozovac, ali i mnogi drugi sa kojima je provodio najveselije trenutke.
Iako je i tada bio bolestan i star, Tito se pojavio na dočeku koji je organizovan u novosadskom hotelu "Park" 1980. godine.
Te godine, iako bespomoćan da ustane iz fotelje, Josip Broz bio je najveselili gost, a mnogi su svedočili da se ponašao kao da je znao da ga čeka kraj.
Njemu su tada prijatelji, brojne kolege i saradnici čestitali u Novu godinu.
Samo par meseci kasnije, Tito je preminuo 8. maja 1980. godine u Ljubljani.
Komentari (0)