Milanković je ovo analizirao u knjizi "Matematička teorija toplotnog fenomena uzrokovana Sunčevim zračenjem".

Kao posledica ovog fenomena dešavaju se ledena doba, koja smenjuju topliji periodi - interglacijali. To su takozvani Milankovićevi ciklusi ledenih doba, na osnovi kojih se formiraju dugoročne klimatske prognoze.

Prema Milankovićevim ciklusima, Zemlja bi danas postupno trebalo da se hladi, ali industrijska revolucija krajem 19. vijeka preokrenula je prirodni tok stvari. Sada prosečne godišnje temperature prelaze vrednosti iz perioda od 1960. do 2000. za 0,6 do 0,8 Celzijusova stepena. Glavni su razlog povećane količine gasova, pre svega ugljen-dioksida, a glavni krivac za to jeste čovek.

Naučnici sa instituta za proučavanje klimatskih promena ističu da je koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi dostigla vrhunac za tri miliona godina. Istraživanja pokazuju da prosečne temperature, koje se tokom tog perioda nikada nisu popele više od dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, mogu preći tu granicu u sledećih 50 godina.

O tome svedoče i podaci koji se redovno objavljuju u izveštajima o proceni klimatskih promena, koji su 1988. godine osnovale Svetska meteorološka organizacija i Program za okolinu Ujedinjenih nacija.