Porodica i tradicija se u Srbiji veoma cene. U prilog tome ide i činjenica da srpski jezik za svaki rodbinski odnos ima ime. "Tašta", "svekrva", "snaja" i mnogi drugi izrazi ukorenjeni su u našem jeziku i si ih dobro znaju.
Za te termine, odnosno nazive tih srodnika svi znaju šta su. Tašta je ženina majka, svekrva - muževljeva majka, snaja (ili snaha) - sinovljeva, unukova i bratova žena. Zet je, naravno, kćerkin ili sestrin muž.
Ali, osim tih, srpski jezik obiluje mnogim drugim odrednicama za raznorazne rodbinske odnose. Etnolozi bi lako objasnili zašto je ovo područje toliko bogato tim odrednicama. U duhu i tradiciji naroda na ovom prostoru je da se neguju porodični odnosi, da se pripada zajednici, da se radi u zajednici pa otud i želja i potreba da se odrede, tačnije nazovu pripadnici rodbine.
No, postoje i izrzi za koje nismo sigurni da ih znate, stoga evo malog kursa srodničkih veza za one malo "zaguljenije" odrednice:
dever - muževljev brat;
jetrva - žena muževljevog brata;
zaova - muževljeva sestra;
svojak ili svak - muževljeve sestre muž;
šurak - ženin brat;
šurnjaja - žena ženinog brata;
svastika - ženina sestra;
pašenog (pašanac, badža, šogor) - muž ženine sestre;
svastić, odnosno svastičina - sin, odnosno kćerka ženine sestre;
prijatelj i prija - otac i majka kćerkinog muža ili sinovljeve supruge.
Postoje i raznorazni nazivi za druge srodnike i potomke. Evo nekih:
poznanče ili požnjak - dete starijih roditelja;
nahoče (nahodnik, nahotkinja) - nađeno dete;
kopile - dete kome se ne zna otac (ovaj termin se upotrebljava u uvredljivom kontekstu),
A znate li ko su "bele pčele"?
To su deca čukununuka!
Pratite nas na Instagramu i Facebook-u
Komentari (1)