Ovaj drugi je za 209 godina postojanja prošao kroz neverovatnu evoluciju, a počeo je kao skijaški skokovi s prvim zabeleženim rezultatom od tada impresivnih devet i po metara.

Taj skok je u novembru 1808. godine izveo norveški poručnik Olaf Rije na skakaonici crkve u Ejdsbergu u Norveškoj, a rekord je potrajao skoro 60 godina. Oborio ga je tek 8. marta 1868. godine njegov zemljak Sondre Norhejm, koji je u Bukenbergu leteo tada fantastičnih 19,5 metara.

SKROMNI POČECI

Iako deluje dečje naivno u odnosu na aktuelni svetski rekord, koji je 18. marta ove godine u Vikersundu u Norveškoj postavio Austrijanac Štefan Kraft sa čudesnih 253,5 metara, prapočeci ovog sporta začetog u Norveškoj bili su sasvim dovoljni da se skijaški skokovi nađu među devet sportova na Prvim zimskim olimpijskim igrama održanim 1924. u francuskom Šamoniju.
Danas imamo skakaonice koje predstavljaju arhitektonska i tehnička čuda modernog doba, a prvi skokovi izvođeni su na prirodnim padinama na koje je dodatno nabacivan sneg, kako bi se dobilo mesto za odraz. Skakači su tada koristili i štapove, kao i drugi skijaši, leteli su skupljenih kolena i skija, a na kraju izvodili telemark, odnosno tehniku doskoka koja je bila i jedan od najvažnijih elemenata pri sudijskom ocenjivanju skoka. Jedna od prvih skakaonica izgrađena je šezdesetih godina u Holmenkolenu kod Osla, u vreme kada je počelo oboranje svetskih rekorda.

OD TEHNIKE DO DALJINE

Iako je danas sasvim uobičajena stvar da letači odmah po odrazu sa skakaonice šire skije u V, to je nekada smatrano očajničkim pokušajem da se poboljša rezultat. Naime, pri skoku se u ukupnu ocenu, pored daljine, računao i stil, a vrhuncem se smatrao onaj sa skupljenim skijama, pošto se širenjem dobijao duži skok, a to su radili samo oni koji su pokušavali da poboljšaju plasman. Rizikovali su da ih sudije saseku u ocenama, ali su išli na daljinu koja je donosila svoju dozu bodova. Nisu imali preteranog uspeha, ali gledaocima su se njihove daljine dopale. Stil skupljenih skija održao se sve do 1985. godine. Tada je V stil legalizovan, a to je dovelo do povećanja preskočene daljine za čak 28 odsto.

LEGENDE

Tokom 209 godina kroz skijaške skokove prodefilovala je čitava plejada neverovatnih atleta. Iako poslednjih godina dominiraju imena poput Petera Prevca, Štefana Krafta, Riharda Frajtaga i drugih, i pored fantastičnih daljina koje postižu među legendama se nalaze i neki matorci.
Najbolji svih vremena, a s čim će se složiti svih koji duže prate ovaj sport, definitivno je čuveni Mati Nikenen, „leteći Finac“. Ovaj čudesni skakač osvojio je svih pet najvećih takmičenja (Olimpijske igre, Svetsko prvenstvo, Svetsko prvenstvo u letovima, Četiri skakonice i Svetski kup). U njegovoj kolekciji nalazi se čak pet olimpijskih medalja, od čega četiri zlata, kao i devet odličja sa svetskih prvenstava, među kojima je pet zlatnih.

Sredinom osamdesetih i početkom 90-ih godina vladari ovog sporta bili su, pored Nikenena, Jens Vajsflog i Andreas Felder. Austrijanac Felder je, pored pregršt osvojenih medalja, ostao upamćem i kao jedan od najboljih tehničara ikada, sa savršenim telemarkom. S druge strane, Nemac Vajsflog, poznat i po nadimku "Buva", Četiri skakonice je prvi put osvojio sa samo 19 godina, a potom još tri puta, uz čak pet drugih mesta. Uz to ima četiri olimpijske medalje (tri zlata), devet sa Svetskih prvenstava (dva zlata), a peti je svih vremena po broju pobeda u Svetskom kupu.


Finac Jane Ahonen je rekorder po broju titula na Četiri skakaonice, sa pet pobeda. Vodeći je po bodovima u Svetskom kupu, pobedničkim podijumima i top 10 rezultatima, a četvrti po broju pobeda. Pet puta osvajao je zlato na Svetskim prvenstvima (10 medalja), dva puta srebro na Olimpijskim igrama i sedam medalja na prvenstvima u letovima. Ostao je upamćen i po tome što se na podijumo skoro nikada nije nasmejao. „Ovde smo da skačemo, a ne da se smejemo“, rekao je nekom prilikom.

Jedan od najvećih je i čovek za koga znaju samo pasionirani ljubitelji ovog sporta - Bjern Virkola. Ovaj Norvežanin bio je aktivan samo šest godina, a poslednje dve igrao je i fudbal za Rozenborg! Ostao je upamćen kao jedini koji je tri puta zaredom osvojio legendarne Četiri skakaonice (1967-1969), kao i dve zlatne medalje na Svetskom prvenstvu u Oslu.

NAJPOZNATIJI „JUGOSLOVEN“

Ne smemo izostaviti ni „nesuđenog Jugoslovena“ Andreasa Goldbergera koji je, nakon što ga je 1997. austrijski savez kaznio sa šest meseci zabrane zbog priznanja da je koristio kokain, zapretio da će nastupati za Jugoslaviju. Goldi je tri puta osvajao Svetski kup, dva puta Četiri skakaonice, ima dve bronzane medalje na Olimpijskim igrama, sedam na Svetskim prvenstvima...

NEZABORAVNI

Nabrajati najveće svih vremena u ovom sportu moglo bi da potraje danima. Naravno da mesto u ovoj priči svojim karijerama zaslužuju i Adam Mališ, Pavel Ploc, Anton Inauer, Sven Hanavald, Gregor Šlirencaurer i mnogi drugi. Svako od njih, kao i gorepomenuti, zaslužuje podužu priču, jer to su legende zbog kojih i nakon 209 godina ovaj sport i dalje ima ogroman broj ljubitelja.
A bez sumnje, tako će biti i još dugo.