Reagujući na izjavu premijera Aleksandra Vučića da bi Srbija dolazak stranih delegacija na vojnu paradu povodom 20 godina Oluje shvatila kao uvredu, Kotromanović kaže da je namera Hrvatske bila da nacionalni praznik oslobođenja zemlje drži dalje od medjudržavnih odnosa.
Vučić je na konferenciji za novinare rekao i da će on dan kada Hrvatska bude obeležava Oluju provesti u 'tuzi i boli', kao i da tu vojno-policijsku akciju smatra najvećim etničkim čišćenjem nakon Drugog svetskog rata.

Prema rečima Kotromanovića, proslava 4. i 5. avgusta je daleko iznad toga, objavio je portal zagrebačkog "Jutarnjeg lista".
"Na ove najnovije pokušaje balansiranja krivice i izjednačavanje žrtve i agresora želim jasno reći - vrlo dobro znamo ko je bio agresor, a mesta poput Vukovara i Srebrenice najbolje govore ko je bio žrtva", rekao je Kotromanović.
Hrvatski ministar odbrane smatra da bi srpski premijer trebalo, kako kaže, više da uvažava operaciju Oluja jer bi bez nje, danas vrlo verovatno morao odlaziti na još jednu komemoraciju i izvinjavati za još jedan genocid.
"Sitne diplomatske igre ne mogu iskriviti istorijske činjenice. Rat se vodio u Hrvatskoj i BiH", naveo je Kotromanović.
On je rekao i da je u poslednjih 20 godina Hrvatska izgradila državu koja ne promoviše mržnju i ne opravdava ono što je bilo loše.
"I zato je danas članica Evropske unije i NATO-a. Nadam se da će rukovodstvo Srbije uvideti da je to jedini put koji vodi napred", naveo je Kotromanović.
Akcija Oluja počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog veća odbrane, dok je srpska strana imala 31.000 vojnika.
U toj akciji izbeglo je više od 200.000 Srba, pa se ona ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske Oluja nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar Veritas u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, medju njima 522 žene i 12 dece.