Tim zakonom, za koji je glasalo 140 poslanika, dok je četvoro bilo protiv, trebalo bi da se omogući da se troškovi svedu u održive okvire sa optimalnim brojem zaposlenih u javnom sektoru, čime bi se unapredila efikasnost javne uprave.
Dimenzioniranje javne uprave treba da obuhvati tri cilja - smanjenje troškova zaposlenih, povećanje kvaliteta javnih usluga i smanjenje troškova organizacije.
U obrazloženju zakona je navedeno da je njegovo donošenje neophodno, zbog potpisanog aranžmana sa MMF-om koji predviđa smanjenje broja zaposlenih za po pet odsto godišnje u narednom trogodišnjem periodu, što bi trebalo da donese uštede od oko 0,3 odsto BDP godišnje.
Smanjenje broja zaposlenih u narednom trogodišnjem periodu bi trebalo da dovede do smanjenja rashoda za zarade zaposlenih sa sadašnjih 11,8 odsto na nivo od osam odsto BDP godišnje.
Zakon obuhvata zaposlene u celom javnom sektoru, ali su iz ovog akta izuzeta javna preduzeća čiji je osnivač država.
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički izjavila je da se racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru neće raditi linearno, već samo tamo gde postoje viškovi, dok će u institucijama gde nema dovoljno kadrova biti moguće i zapošljavanje novih.
Ona je rekla da će taj propis važiti najverovatnije do 2018. godine, kada očekuje da će se promeniti sporan način ponašanja, te zakon neće biti potreban.
Lokalnim samoupravama koje ne budu poštovale ograničenje u maksimalnom broju zaposlenih, privremeno će biti uskraćeni transferi iz budžeta.
Zakonom je previđena novčana kazna od 120.000 do 150.000 dinara za prekršaj rukovodiocu organizacionog oblika ako, suprotno odredbama ovog zakona, zaposli odnosno radno angažuje lice, odnosno ako izvrši isplatu zarade, odnosno plate u masi koja je viša od one do koje se dolazi sprovođenjem racionalizacije u obimu
utvrđenom ovim zakonom.
Ministarka Udovički je ranije izjavila da je u javnoj upravi oko 9.000 ljudi indentifikovano kao višak zaposlenih i dodala da bi oni iz javnog sektora trebalo da odu do kraja godine.

Za javni sektor rokovi plaćanja 60 dana


Skupština Srbije usvojila je danas izmene i dopune Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama. Za izmene tog zakona glasalo je 134 poslanika, dok je četvoro bilo protiv.
Stupanjem na snagu tog zakona će, kako je najavio ranije ministar finansija Dušan Vujović, rokovi plaćanja lokalnih samouprava ili komunalnih delatnosti dobavljačima biti ograničeni na 60 dana.
Vujović je, predstavljajući taj zakon, rekao da će ubuduće rokovi plaćanja unutar javnog sektora biti definisani onako kako su postavljeni i u okviru privatnog.
On je naglasio da će te izmene podići nivo finansijske discipline i proširiti je i na javni sektor.
To je zakon koji funkcioniše niz godina, rekao je on, i efektivno reguliše odnose u plaćanju javnog i privatnog sektora na jednoj strani, unutar privatnog i sada prošireno unutar javnog sektora.
"Izmene zakona definišu pravila i kažu da uvodimo sistem testiranja plaćanja do 60 dana na lokalne samouprave, komunalne delatnosti prema dobavljačina. S druge strane to je proširenje stepena finansijske discipline na ceo sistem u zemlji", rekao je Vujović.
Prema njegovim rečima, zakon će se primenjivati od dana stupanja na snagu, a predviđene sankcije tek od januara naredne godine.
"Unutar privatnog sektora to je funkcionisalo kao sistem plaćanja koji se u praksi sprovodio sa većim ili manjim stepenom finansijske discipline, a unutar javnog sektora smo imali nedostatak pravila", rekao je Vujović.
Predviđa se, kako je dodao, da posle donošenja zakona podignemo nivo finansijske discipline, do stepena koji će omogućiti nesmetano obavijanje finansijskih transakcija.
Kako je naveo, rokovi plaćanja između javnog i privatnog sektora iznosili su po zakonu 45 dana, a u privatnom se ustalilo se da su rokovi do 90 dana.
"To se u praksi, međutim, prolongiralo, a mnogi veći privredni subjekti su koristili moć na malim i produžavali rokove mimo onih koje predviđa zakon", rekao je Vujović.
Sada je, kako je kazao, cilj zakona i da ovlasti odgovarajuće organe da sprovode zakon, da na lokalnom nivou redovno iziruju obaveze prema dobavljačima gasa struje itd.
Vujović je naglasio da su izmene Zakona direktno u skladu sa obavezama koje je Srbija prihvatila na putu ka EU, onima koje podržava MMF i koje postoje u uređenim sistemima u svetu.