"Organizovali su i vojnu paradu. Naravno da paradom nisu obeležili Dan pobede nad fašizmom i nacizmom, Dan pobede nad koncentracionim logorima i genocidom. Kud bi protiv sebe? ", naveo je predsednik Srbije.
Hrvatska je vojnom paradom, kako je istakao, proslavila dan kada je nekažnjeno pobila i proterala svoj narod.
"Paradom, kažu živim i proteranim Srbima: ne vraćajte se, sve vas čeka ponovo", poručio je Nikolić, ističući da je pre 20 godina, proterivanjem i ubijanjem Srba iz Hrvatske, dovršen istorijski zadatak Pavelićeve Nezavisne Države Hrvatske.
Nikolić je rekao i da ne može samo jedna strana, srpska, konstantno da pruža ruku pomirenja i saradnje, a da druga strana "na sva zvona slavi tuđu nesreću i bol".
"Srbija je sa svoje strane pokazala iskrenu posvećenost miru i stabilnosti u regionu i prevazilaženju svih otvorenih pitanja. Prošlost je bolna i opterećujuća, ali budućnost mora da se gradi u saradnji i prevazilaženju razlika", istakao je predsednik Srbije.
Patrijarh srpski Irinej rekao je da je Srbija posle 20 godina prvi put u prilici da pokaže bol i rane, navodeći da su Srbi, iako mali narod, po broju žrtava veliki kao i Jevreji i Jermeni.
''Ovo je prvi put da možemo javno da kažemo ono što se desilo, jer smo godinama prikrivali istinu u ime lažnog bratstva i jedinstva, štiteći one koje je trebalo da izvedemo pred sud. Mnogi su izbegli sud ovozemaljske pravde, ali po verovanju pored ljudske postoji pravda Božija koju niko ne može izbeći'', poručio je patrijarh.
On je ocenio i da su tragični narodi koji svoju istoriju, kulturu i bitisanje temelje na krvi drugih.
Navodeći da smo mnogo zla proživeli, on je istakao da ipak moramo da budemo hrišćani i da u svakom čoveku treba da vidimo brata bez obzira kom narodu i naciji pripada.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica, koja je organizovala Memorijalnu akademiju, Miodrag Linta apelovao je na svetsku javnost i medjunarodne organizacije da zahtevaju od Zagreba, Sarajeva i Prištine da poštuju srpske žrtve, kazne odgovorne za zločine nad Srbima i poštuju ljudska prava svih koji žive na ovom prostoru.
"Bez ispunjenja ta tri cilja iskreno pomirenje i razumevanje medju narodima na ovom prostoru nije moguće", poručio je Linta, podsećajući da je Koalicija zbog toga nedavno uputila pismo predsedniku Evropskog parlamenta Martinu Šulcu i predstanicima sedam poslaničkih grupa, apelujući da EP, kao najviša institucija EU, donese Rezoluciju o "Oluji" kojom će osuditi ratne zločineetničko čišćenje Srba u toj akciji.
"Tom Rezolucijom EP treba da traži da Hrvatska kazni svoje zločince, prestane da slavi 'Oluju' i počne da na jednak način tretira sve žrtve i srpske i hrvatske", naveo je Linta.
Akademiji, koja je počela intoniranjem himne "Bože pravde", su prisustvovali i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandra Vulin, ministar pravde Nikola Selaković, predstavnici Vlade Republike Srpske i predsednika Milorada Dodika, članovi Skupštine Srbije i drugih državnih organa, gradski menadžer Goran Vesić i drugi.
Prikazan je i film o stradanju Srba i izveden umetnički program.
Na Dan sećanja na stradale i prognane Srbe ranije danas je u crkvi Svetog Marka služen parastos, Vulin je položio venac na spomen-ploču na Tašmajdanu, a tačno u podne širom Srbije su se oglasila crkvena zvona i sirene, čime su gradjani minutom ćutanja odali poštu stradalima.
Od crkve Svetog Marka gradjani su peške otišli do Sava centra, gde je održana Memorijalna akademija, a na čelu kolone bio je traktor, koji je najčešće vidjena slika izbeglištva posle "Oluje".