Lete demarši, usmena upozorenja, međusobne optužbe političara obe zemlje, što kod većine Srba i Hrvata izaziva strepnju da se taj politički cirkus ne pretvori u nešto gore, što je, nadajmo se, ostalo u dalekoj prošlosti. Da je sve otišlo predaleko, govori i izjava savetnika hrvatske predsednice Mate Granića, koji je priznao da odnosi dve države nisu dobri i da nije vreme za posetu predsednika Tomislava Nikolića Hrvatskoj. Sa druge strane, šef srpske diplomatije Ivica Dačić poručio je da ne vidi zašto bi Srbija hapsila lidera radikala Vojislava Šešelja zbog paljenja zastave Hrvatske, kada hrvatskim zvaničnicima ne pada na pamet da uhapse pevača Marka Perkovića Tompsona, koji je tokom proslave „Oluje“ u Kninu otvoreno pokazivao ustaške i fašističke simbole. Aleksandar Vučić, premijer Srbije, umerenim izjavama pokušava da smiri strasti, ali mala je vajda.

Ludilo se nastavlja

Najnoviji problem između Hrvatske i Srbije sad je, verovali ili ne, skulptura Ivana Meštrovića koja se nalazi u dvoru na Dedinju. Kako je najavila gradonačelnica Knina Josipa Rimac, prvi potez te gradske uprave nakon obeležavanja godišnjice vojno-policijske akcije “Oluja biće da zvanični Zagreb od Srbije zatraži vraćanje skulpture „Povijest Hrvata“ Ivana Meštrovića jer su hrvatski mediji otvorili pitanje da li je to umetničko delo plaćeno autoru. Reč je o skulpturi sa likom Meštrovićeve majke Marte, koja se odnedavno nalazi i na biometrijskim putnim ispravama Hrvatske. Skulptura, dimenzija 179 puta 146 puta 96 centimetara, nastala je 1933. godine, a nalazi se u okviru kompleksa kraljevskog dvora na Dedinju.

 


Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka, kaže za “Alo!” da je bilo za očekivati da se tokom obeležavanja “Oluje” čuju različite interpertacije tog događaja, kao i njihova percepcija, što može zaoštriti odnos između Srbije i Hrvatske.
- Sve je to pomalo vezano za internu upotrebu jedne i druge zemlje. U zavisnosti od stepena zadovoljstva ili nezadovoljstva građana obe zemlje, bila je potrebna takva priča. Opet, stotine hiljada ljudi su neposredno involvirane u događaj kakva je bila “Oluja”. Mislim da kako se pomaknemo od tog datuma i napravimo otklon, utoliko će se sve te stvari relaksirati. Nužna je normalizacija odnosa dve zemlje, s druge strane, ovde se radi o tome da šta ćemo raditi više se ne pitamo mi sami, već “izvođači radova” u procesu evropeizacije ovog prostora - objasnio je on.
Domagoj Margetić, novinar iz Zagreba, navodi za “Alo!” da je neshvatljivo da nas 2015. godine retorika političkih čelnika vraća u devedesete.

Loši odnosi

Hrvatska i Srbija uspostavile su 1996. diplomatske odnose. Posle rata devedesetih, prvi državnik koji je pružio ruku pomirenja i preneo poruku mira bio je bivši predsednik Srbije Boris Tadić. On se 2007. izvinio hrvatskom narodu zbog “zločina koje su u proteklom ratu počinili predstavnici srpskog naroda i ocenio da je haški optuženik Ratko Mladić jedna od najtamnijih stranica naše istorije”. Bitni događaji koji su ih urušavali u prethodnom periodu bili su oslobađajuća presuda generalu Anti Gotovini, odbacivanje hrvatske i srpske tužbe za genocid i slični.



- Tačno je da su odnosi između Srbije i Hrvatske sada na najnižem nivou. Još je opasnije što je u Hrvatskoj u predizbornoj godini dominantna politička tema pozivanje na nekakve vrednosti takozvanog domovinskog rata. Zabrinjava me zbog čega ljudi, 20 godina posle, pristaju da slušaju o tome. Takođe, zabrinjavajuće je što je tokom obeležavanja “Oluje” u Kninu nekoliko hiljada ljudi, među njima i vrlop mladih, uzvikivalo “ubij Srbina!”, a da policija nije reagovala na to. Da li je to postao državni pozdrav, pitamo policiju, jer imamo kaznenu politiku za takve uzvike, ali dosad niko nije priveden - opisuje Margetić situaciju i dodaje da su posledice takvog ponašanja političara i s jedne i s druge strane da kad neki Hrvat vidi gosta iz Srbije može da mu uradi nešto nažao, kao i obrnuto.

 

- Neverovatno mi je da mi, susedi, ni posle 20 godina nakon svih tih nemilih događaja, ne možemo reći: „Oprosti!“. Mi smo upućeni jedni na druge! Potpuno je necivilzacijski i nevaspitano to što sada rade političari. Evropska unija još se nije oglasila, iako je Hrvatska njena članica, a Srbija tek treba da postane. Trebalo bi slati drugu poruku susedima, a ne komunicirati ratnohuškači. I ne znam čemu služi histerična proslava “Oluje”? Ko slavi ratove? Ako želite pomirenje, zašto veličate nešto što vas razdvaja? - pita Domagoj Margetić šaljući poruku svim političarima da “taj politički kič može da ima teške posledice izazivanja mržnje među ljudima, što je zločin“.

Milanović: Nećemo dan sećanja na žrtve!

Premijer Hrvatske Zoran Milanović odbacio je juče inicijativu predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića o uspostavljanju zajedničkog dana sećanja na žrtve sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i pre nego što je taj predlog dobio zvaničnu formu. - Uz dužno poštovanje i saučešće, niti mi ikome propisujemo praznike i dane žalosti, niti će iko to nama - rekao je Milanović. Vučić je juče najavio da će na predstojećoj konferenciji o zapadnom Balkanu u Beču predložiti zajednički dan sećanja na žrtve sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

Turisti mislili da je počeo puč!

Domagoj Margetić kaže da je vojna parada povodom “Oluje” u centru Zagreba uplašila zagrebačke turiste. - Oni koji su tog dana došli iz inostranstva kad su videli tenkove, oklopna vozila, vojnu policiju u uličicama, preplašeno su pitali svoje vodiče da li je počeo puč. E, to je slika koju smo poslali ljudima. Pustimo političare da se sami prepucavaju, a mi da gledamo kako da živimo i preživimo - navodi on.