- Zahtev Prištine nije u skladu sa mandatom Unmika, koji se pridržava Rezolucije UN 1244 - navodi se u obrazloženju UN-a povodom predloga da Kosovo bude primljeno u članstvo Uneska, agencije UN-a specijalizovane za obrazovanje, nauku i kulturu.


- UN nije mogao da pogazi rezoluciju koju je sam doneo. Ovakvim ishodom praktično je osujećena namera Kosova da sa preporukom svetske organizacije sačeka glasanje u Unesku. Dakle, UN neće proslediti zahtev Prištine, ali Kosovo može direktno da se obrati Unesku ili da neka treća zemlja to učini u ime Prištine. To bi sve bilo neuobičajeno, ali se može očekivati. Zato Srbija, bez obzira na ovu malu pobedu, nastavlja diplomatsku ofanzivu da spreči prijem Kosova u Unesko - otkriva naš izvor.


Kada je Priština poslala pismo Unmiku u UN sa željom da dostave Unesku zahtev za članstvom Kosova, šef srpske diplomatije Ivica Dačić očekivao je upravo ovakav ishod.


- Mislim da je jasno da ima dosta zemalja koje će se same ponuditi da se povodom članstva Kosova obrate Unesku i onda dolazimo polako na stvar matematike, jer Savet Uneska ima 58 članica, od kojih su 33 priznale Kosovo, i na tom nivou potrebna je prosta većina, a kad ta odluka dođe na generalnu konferenciju u novembru, potrebna je dvotrećinska većina i tu je sada naša šansa - objasnio je tada Dačić.


Kosovo je do sada primljeno u MMF, Svetsku banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Venecijansku komisiju, Veće za regionalnu saradnju zemalja jugoistočne Evrope i Međunarodnu uniju drumskog saobraćaja, a nije član UN-a, OEBS-a, Saveta Evrope, Međunarosnog olimpijskog komiteta...

 

Borba za četiri manastira

Velika borba povodom prijema Prištine u Unesko zapravo se vodi oko baštinjenja srpskih svetinja na teritoriji KiM. Srpski manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška su kulturna dobra koja su upisana na Listu svetske baštine Uneska, na kojoj se vode pod objedinjenim nazivom “Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji” i predstavljaju vrhunac vizantijsko-romaničke kulture, sa jedinstvenim stilom freskoslikarstva, koji se razvio na prostoru Balkana između 13. i 17. veka.