Na sednici je razmatran redovni tromesečni izveštaj generalnog sekretara UN Ban Ki-muna za period od 16. aprila do 15. jula 2015.

Članicama se obratio i odlazeći šef Unmika Farid Zarif, kao i kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić poručio je danas u Njujorku da za Srbiju nisu prihvatljivi zahtevi i nastojanja Prištine da se uključi u rad međunarodnih organizacija izvan konteksta Dogovora o regionalnom predstavljanju i saradnji, kao što su Unesko i Interpol.

Dačić je pozvao sve aktere da ovoj temi priđu bez dvostrukih standarda, rekavši da se ne može od Srbije očekivati da brani suverenitet Ukrajine a da ne brani svoj.

- Ja sam rođen na KiM pre 49 godina u gradu koji se zove Prizren i koji je u 14. veku bio glavni grad Srbije a danas u njemu žive 21 ili 22 Srba - rekao je Dačić.

To je istorijska realnost, ta činjenica da danas na KiM većinu čine Albanci.

Prema njegovim rečima, kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači je, obrazlažući zahtev da KiM uđe u Unesko zaprvo priznao etničko čišćenje rekavši da to ne odobrava samo pravoslavna zajednica koja čini četiri odsto stanovništva na KIM.

 - Srbija je pružila ruku pomirenja i ta ruka visi u vazduhu, ali mi nismo podigli obe ruke u znak predaje -  rekao je Dačić.

Videćemo kako će koja zemlja glasati u Unesko, rekao je on, dodajući da Srbija ne može da dozvoli članstvo Kosova u organizacijama UN na mala vrata.

 - Ili ukinite rezoluciju 1244 ili nemojte prema Srbiji da primenjujete dvostruke standarde - poručio je Dačić.

Dačić je rekao da se u skladu sa rezolucijom SBUN 1244 Kosovo ne može smatrati državom kao subjektom međunarodnog prava i prema tome ne može se kvalifikovati za prijem u Unesko i Interpol, a svako drugačije postavljanje prema razmatranju njihovog članstva predstavljalo bi kršenje pravnih pravila pod okriljem UN radi očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti.

 - Ako i kada dođe vreme, pitanja ovog tipa treba da budu predmet dijaloga između Begrada i Prištine - rekao je Dačić na sednici Saveta bezbednosti UN.

Ističući da Srbija osuđuje svako skrnavljenje verskih objekata bilo koje vere, Dačić je ukazao da uništavanje kulturne i verske baštine na Bliskom istoku od strane ISIL-a nailazi na oštru osudu svuda u svetu kao akt terorizma, dok oni koji skrnave i uništavaju srpsku kulturnu baštinu na Kosovu traže članstvo u UNESKO-u uz tapšanje po leđima kao gest nagrade.

Dačić je takđe upozorio na drastičan raskorak između deklarativnog zalaganja i stvarnog postupanja Prištine po pitanju zaštite srpskog kulturnog nasledja:

 - Složićete se sa mnom da bi neko ko pretenduje na članstvo u Unesko morao, ne samo rečima već i delima, potvrditi privrženost i posvećenost ciljevima i principima Ustava Uneska, s kojima su nesumnjivo nespojivi namerno, sistematsko, vandalsko uništavanje kulturnih i istorijskih spomenika svojih sugrađana kako bi se uklonili tragovi vekovnog postojanja jednog naroda na nekom prostoru, kao i nekažnjavanje počinilaca ovakvih varvarskih akata nedostojnih 21. veka.

Kako je naveo, od juna 1999. godine do danas, 236 crkava, manastira i drugih objekata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, kao i kulturno-istorijskih spomenika, bili su mete napada.

Od njih čak 61 ima status spomenika kulture, a 18 su od izuzetnog značaja za državu Srbiju.

 - Na prostoru Kosova i Metohije uništena su 174 verska objekta, 33 kulturno-istorijska spomenika, pokradeno je više od 10.000 ikona, crkveno-umetničkih i bogoslužbenih predmeta. Uništeno je ili oštećeno 5.261 nadgrobni spomenik na 256 srpskih pravoslavnih grobalja, a na više od 50 njih ne postoji nijedan čitav spomenik - naveo je Dačić.

On je istakao da su napadi na srpsku baštinu u tom smislu napadi na identitet Srba i imaju direktan uticaj na njihov osećaj prihvaćenosti u lokalnoj sredini i deo su procesa menjanja istorijskih činjenica u cilju marginalizacije i eliminisanja Srba i Srbije iz istorije Kosova i Metohije.

Dačić je pored izlaganja priložio i slike uništene srpske kulturne baštine.

Kako je rekao, Beograd je sa zabrinutošću primio informaciju da Euleks vrši pripreme za predaju privremenim institucijama samouprave, odnosno lokalnom pravosuđu, predmeta i prateće dokumentacije o slučajevima u kojima su postupali tužioci i sudije Euleksa.

 - Reč je o oko 500 slučajeva, od kojih se oko 300 njih odnosi na ratne zločine, od čega je 270 nasleđeno od UNMIK-a - naveo je Dačić.

Ukoliko Euleks sprovede taj postupak, a posebno osetljivih predmeta istraga ratnih zločina počinjenih na teritoriji Kosova, posledice bi bile nesagledive po procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane OVK nad Srbima, nealbancima i Albancima označenim kao „srpskim saradnicima tokom oružanih sukoba 1998-1999. godine, upozorava Dačić.

Budući da se očekuje skoro formiranje Specijalnog suda za ratne zločine počinjene od strane OVK, a koji se formira upravo zbog činjenice da lokalno pravosuđe na Kosovu nije u stanju da sprovodi postupke protiv počinilaca ratnih zločina iz redova OVK, ukazujemo da ustupanje predmeta ratnih zločina od strane EULEKS-a lokalnom pravosuđu nije u skladu sa aktivnostima međunarodne zajednice ka formiranju Specijalnog suda, naveo je Dačić.

 - Ukoliko bi se navedeni predmeti prosledili lokalnom pravosuđu, opravdane su sumnje da će mnogi materijalni dokazi i svedoci biti uklonjeni ili zastrašeni što bi znatno otežalo rad budućeg Specijalnog suda za ratne zločine. Ne treba zanemariti ni politički motivisana hapšenja i dugotrajne sudske postupke, te dvostruke aršine lokalnog pravosuđa - naveo je on.

U tom kontekstu, Dačić je naveo slučaj Olivera Ivanovića, lidera Građanske inicijative „Srbija, demokratija, pravda", koji je priveden krajem januara 2014. godine i do danas je u pritvoru uprkos garancijama i apelima Vlade Srbije da mu se dozvoli odbrana sa slobode.

Oliver Ivanović već danima štrajkuje glađu u nastojanju da se izbori za ovo pravo, dodao je ministar.

Dačić je članicama SB UN preneo i da Vlada Srbije pridaje poseban značaj iznalaženju rešenja za interno raseljena lica, a stvaranje uslova za njihov održivi povratak jedan je od ključnih segmenata procesa pomirenja.

 - Od preko 220.000 lica koja su napustila Kosovo od 1999. godine, u proteklih 16 godina održiv povratak je ostvarilo samo njih 1,9 odsto a u Srbiji je i dalje raseljeno oko 204.000 lica. Prema tome, procenat održivog povratka je u konkretnom slučaju ispod svih svetskih standarda i proseka - ukazao je ministar.

Dačić je ukazao i na tendenciju privatizacije javnih i društvenih preduzeća u sredinama sa većinskim srpskim stanovništvom, i da se može zaključiti da je osnovni motiv ovih privatizacija, čija je etnička konotacija jasno vidljiva, uništavanje ekonomskih resursa upravo u srpskim sredinama, što je nespojivo sa demokratskim tekovinama i evropskim standardima.

 - Izuzetno smo zabrinuti i povodom Nacrta zakona o Agenciji za upoređivanje i verifikaciju imovine koji se nalazi u skupštinskoj proceduri na Kosovu, a kojim se direktno krši Tehnički sporazum o katastru iz 2011. godine -upozorio je on i dodao da je Beograd tražio se obustavi procedura usvajanja pomenutog Zakona.

Šef UNMIK-a Farid Zarif ukazao je danas u obraćanju Savetu bezbednosti UN da je mnogo ostvareno na Kosovu za četiri godine dok je on bio na čelu te institucije i izrazio "oprezni optimizam" da će se napredak nastaviti i da će se ostvariti opipljivi rezultati na dobrobit svih. U govoru na sednici Saveta bezbednosti UN u Njujorku, na kojoj se razmatra redovan tromesečniu izveštaj o radu UNMIK-a putem video linka iz Prištine Zarif se osvrnuo na izazove koji su pred Kosovom. On je ukazao na kašnjenje finalizacije okvira za osnivanje specijalnog suda za ratne zločine i rekao da to predstavlja razlog za zabrinutost. Zarif je međutim naveo da je donošenje određenih formativnih akata i to što ih je predsednica Jahjaga odobrila, pokazuje spremnost Kosova da ispuni pune obaveze uspostavljanja vladavine prava. Osvrćući se na zaštitu kulturne baštine na Kosovu, Zarif je pomenuo spor oko manastira Dečani koji preti da izazove napetosti oko tog mesta kulturne baštine. On je ukazao da je zaštita kulturne baštine na Kosovu značajna za izgradnju poverenja i privrženosti Kosova pravdi, i da je to istovremeno i test odgovornosti institucija na Kosovu, kao i da je bitno da okvir zaštite na Kosovu bude poštovan. Rekao je da je dobio uveravanje premijera Kosova da revidirana verzija zakona o zaštiti kulturnih spomenika neće biti predstavljena u kosovskom parlamentu. Zarf je naglasio "ogroman napredak koji je Priština realizovala u okviru dijaloga" sa Beogradom.

 - Lideri obe starne i međunarodne zajednice sastaće se još jednom 25. avgusta i tražiti saglasnost po pitanjima gde postoje razlike i tražiti okvir o budućem uređenju srpskih opština - rekao je Zarif. Rekao je da ne treba potcenjivati dijalog koji je počeo pod pokroviteljstvom Ketrin Ešton i nastavlja se sa sadašnjom visokom predstavnicom Federikom Mogerini, da on doprinosi postizanju kompromisa i koristan je za obe strane.

- Ja se nadam da će se dijalog proširiti i obuhvatiti odavno teška pitanja koja opterećuju odnose - rekao je i dodao da bi dijalog trebalo proširiti na sudbinu nestalih lica, na izgradnju transportnih mreža, na rešavanje pitanja izbeglica i raseljenih lica.

- Posle četiri godine situacija se drastično promenila, gradonačelnici kosovskih Srba danas vladaju opštinama srpske većine, uključujući i četiri opštine na severu, predstavnici Srba aktivno učestvuju u institucijama Kosova, osetio se značajan napredak u pravoj integraciji svih komponenti pravosudnog sistema - rekao je on.

 

SAD su se večeras u Savetu bezbednosti UN, na sednici posvećenoj situaciji na Kosovu, založile za prijem Prištine u članstvo Uneska i Interpola. Pružajući podršku nastojanjima Kosova da se učlani u Unesko - čemu se Srbija oštro suprotstavlja - predstavnik SAD je rekao na sednici da Priština ima odgovornost da čuva spomenike kulture na svojoj teritoriji. Predstavnik SAD je u prilog članstva Kosova u Unesku rekao da je ono već sada članica u dve specijalizovane agencije Ujedinjenih nacija. SAD su na sednici pozvale druge zemlje da podrže članstvo Kosova u Interpolu radi pospešivanja borbe protiv organizovanog kriminala. Predstavnik SAD je na sednici izrazio uverenje da je u dijalogu Beograda i Prištine postignut napredak, ali je poručio da se pružene ruke moraju i stisnuti. SAD su pozdravile i osnivanje specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu, uz napomenu da "to što su pojedinci radili, ne sme da bude na štetu" cele zemlje.