Mada u manastiru nerado i šturo govore o toj temi, postoje brojna svedočenja žena koje su zatrudnele nekoliko meseci nakon molitve u hramu i obilaska klena.


- U manastir Novo Hopovo došla sam sa drugaricom na Đurđevdan. Pomolila sam se Bogu i onda potražila drvo klena koje raste pored potoka. Sela sam na jednu granu, a tako sam činila i nekoliko narednih nedelja. Posle pet meseci saznala sam da sam trudna. Dobila sam kćerku Anđelu i mojoj sreći nije bilo kraja - priča Mirjana iz Kikinde.


Veruje se da je dovoljno da žena koja želi da dobije dete prođe ispod drveta ili sedne ispod njega, i želja će joj nedugo potom biti uslišena. Činjenica da se klen nalazi nedaleko od svetinje smatra se Božjim blagoslovom. Prema pojedinim objašnjenjima, moć tog drveta leži u razgranatosti. Naime, više stabala razvija se iz jednog korena, a jedan od njih podseća na falus, simbol plodnosti.


Manastir Novo Hopovo nalazi se na blagoj padini južnih obronaka Fruške gore, u blizini Iriga. Budući da je udaljen svega stotinak metara od magistralnog puta Ruma - Novi Sad, jedan je od najpristupačnijih fruškogorskih manastira. Zajedno sa Krušedolom, po svojoj arhitekturi, prosvetnoj ulozi, istoriji bogatoj kulturnim, verskim i političkim događajima, jedna je od najznačajnijih svetinja u Vojvodini, a posebno među fruškogorskim manastirima.

 

Od samog početka uživao je veliki ugled kao kulturno središte. Despot Đurađ Branković je osnivač ove drevne svetinje, kao i većine fruškogorskih bisera. Žitije svete majke Angeline navodi Brankovića kao osnivača ovog manastira u vremenu od 1496. do 1502. godine. Po tom izvoru Novo Hopovo je njegova prva zadužbina. Natpis iznad zapadnih vrata ukazuje da je današnja manastirska crkva, posvećena Svetom Nikoli, sagrađena 1576. godine i zadužbina je više ktitora.

 

Dositej Obradović se tu zamonašio

Centralni deo manastirske crkve u Novom Hopovu je oslikao 1608. godine nepoznati umetnik, verovatno školovan u Svetoj Gori, dok su freske u priprati radili drugi majstori, oko 1654. godine. Manastir je negovao kult svetog ratnika Teodora Tirona, čije mošti se od 16. veka do danas čuvaju ispred oltara. U njemu se 1750. zamonašio Dositej Obradović i tu proveo tri godine. Manastir je teško stradao 1684. i 1688. godine od Turaka. Tada su monasi sa moštima Svetog Teodora Tirona bežali u Šabac, pa u manastir Radovašnicu. Drugo svoje stradanje manastir je doživeo u Drugom svetskom ratu. Srušen je zvonik i više nije obnavljan.