Centar za prihvat migranata biće otvoren u nekadašnjoj upravnoj zgradi fabrike poljoprivrednih mašina "Zmaj", u blizini auto-puta Beograd - Šid.

Posle analize više lokacija i objekata, ovaj zapušteni fabrički krug izabran je, kako saznaju "Novosti", zbog mogućnosti da se brzo i uz ulaganja koja nisu prevelika, osposobi za smeštaj izbeglica koje spavaju pod vedrim nebom u beogradskim parkovima.

Plan je da u naredna dva meseca ovaj objekat bude osposobljen, kako bi sa kišom i hladnijim vremenom, ovi ljudi dobili krov nad glavom.

Za ovu lokaciju u toku je pribavljanje još nekih saglasnosti, pre nego što konačna odluka bude ozvaničena.

A što veći smeštajni kapaciteti važni su za slučaj da se, sa sadašnja dva do tri dana, boravak azilanata produži. To bi bio ozbiljan problem za Srbiju, a mogao bi da se desi ako Mađarska svoje granice zatvori za migrante. Tada bi se, kako objašnjava Radoš Đurović, direktor Centra za pomoć tražiocima azila, produžilo vreme boravka i Srbija bi morala više sredstava da troši na zbrinjavanje izbeglica.

- Kada ljudi budu duže ostajali, ta situacija tražiće strožu kontrolu. Institucije će morati još da povećaju kapacitete, kako policija i zdravstvo, tako i inspekcije - objašnjava Đurović.

- Za to će biti potrebno više novca, ali je važno da se situacija čvrsto drži pod kontrolom. Srbija ne sme da dozvoli ono što je uradila Grčka, gde su se dešavanja otrgla kontroli, pa država ne može da kontroliše prolazak migranata onako kako bi trebalo.

U Komesarijatu za izbeglice kažu da se pripremaju i za veći prihvat, ali da njihovi kapaciteti nisu beskonačni. Ivan Gerginov, pomoćnik komesara za izbeglice, kaže da ova institucija ima dugo iskustvo u zbrinjavanju izbeglica.

- Tokom devedesetih godina kroz 700 kolektivnih centara prošlo je 65.000 ljudi, i brinuli smo o svima njima - kaže Gerginov za "Novosti".

- Sada nam je u pet centara za prihvat tražilaca azila popunjenost tek oko 20 odsto. Mesta u njima ima za ukupno oko 800 ljudi. Problem će biti ako se uspori odlazak migranata. Sada tek malobrojni dolaze u centre za azil, pa i ne koštaju državu tako mnogo. Većina sama sebi plaća hranu, odeću i druge potrepštine. Ali ako se njihov boravak ovde produži na više od dve nedelje, veći trošak pašće na državu i prevazići će naše kapacitete. Sada nas tražioci azila koji su smešteni u centrima koštaju osam evra leti, a 12 zimi i ta sredstva su predviđena, ali će biti problem ako se taj broj dramatično poveća.

Procena je da kada bi u svakom trenutku ovde bilo više od 2.500 ljudi sa prosečnim boravkom dužim od dve nedelje, postojeći kapaciteti ne bi mogli da brinu o njima. Situaciju bi bila dodatno složena zbog sistema javnih nabavki - raspisivanja tendera, rokova za žalbu, eventualnog obaranja tendera... Migrantska kriza traži reagovanje iz dana u dan i iz sata u sat, pa bi poštovanje rokova javnih nabavki moglo da izazove nove probleme.

TANJE SE ZALIHE HRANE

Iako niko ko je prošao kroz prihvatni centar u Preševu i pretprihvatni na Miratovačkom polju nije ostao bez obroka, sredstava za higijenu i lekarske pomoći, zaliha je sve manje. Namirnica ima tek za još nekoliko dana - rekao je ministar Aleksandar Vulin, prilikom obilaska Centra za prihvat migranata u Preševu.

On je naglasio kako je potrebno da EU direktno u budžet uplati odgovarajuća finansijska sredstva, kako bismo mogli da isplaćujemo plate dodatno angažovanim timovima lekara, gorivo, hranu, transport i ostale potrebe.

Prema podacima Crvenog krsta, u poslednja dva dana kroz Preševo je prošlo više od 2.000 migranata.

Predsednik Koordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu Zoran Stanković ocenio je da je potrebna pomoć i lokalnoj samoupravi u Preševu, ali i Bujanovcu.

Sekretar Crvenog krsta u Preševu, Ahmet Haljimi, kazao je za "Novosti" da uglavnom sva pomoć dolazi iz Komesarijata i tek ponekog donatora i apelovao je na donatore da pomognu Crvenom krstu.

- Naročito nam je potrebna oprema za bebe i sve potrepštine za decu - kaže Alimi.