Organizatori očekuju 500.000 učesnika mitinga pod parolom "Počnimo da gradimo novu zemlju", upriličenog povodom Nacionalnog dana Katalonije (Diada Nacional de Catalunya), koji se obeležava u znak sećanja na događaje s početka septembra 1714. godine, kada je Barselona posle duge opsade vojske dinastije Burbona u poslednjoj bici Rata za špansko nasleđe pala, a Katalonija ušla u sastav Sspanije.
Asošijeted pres navodi da nisu saopšteni podaci o broju učesnika ali da se na TV snimcima vide desetine hiljada ljudi po bulevarima Barselone sa independističkim zastavama.
Okupljeni su se razvukli na pet kilometara duž bulevara Meridijana, glavne ulice Barselone, većinom odeveni u bele majice, i podeljeni na grupe, od kojih svaka simbolizuje okrug Katalonije.



Tačno u 17.14 po lokalnom vremenu (1714. godina) učesnici su podigli simboličke kazaljke obojene u boje zastave, naveo je TAS S.
Jedna od učesnica, 25-godišnja Noelija Godoj (Godoy), rekla je da će glasati za independističke stranke jer veruje da se Kataloniji ne vraća ono što plaća putem poreza, a uz to Katalonci imaju "sopstveni jezik, kulturu, običaje".
"Imamo mnogo zajedničkih stvari (sa Španijom), ali ima drugih vrlo različitih stvari. Osećamo se kao nacija i zato želimo da budemo nezavisni", rekla je ona AP-u.



Karme Sančez stigla je iz Torelja u Barselonu sa zastavom nezavisnosti, a rekla je da je nekada bila protiv nezavisnosti, ali se predomislila pošto je vlada u Madridu odlučila da ne dozvoli referendum o odvajanju kao što je prošle godine održan u Škotskoj.
"Cilj je nezavisnost, jer se gušimo - ekonomski i emocionalno", rekla je 48-godišnja Silvija Palomares a prenosi Rojters.
U slučaju pobede na regionalnim izborima i dobijanja apsolutne većine u parlamentu, koalicija Zajedno za da (Junts pel Si) i partija Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), obećavaju da će započeti proces odvajanja - formirati državne institucije, razraditi ustav, usvojiti ga na referendumu i proglasiti nezavisnost.
Predsednik katalonske vlade Artur Mas i gradonačelnica Barselone Ada Kolau odlučili su da ne učestvuju na ovogodišnjem mitingu u Barseloni.
Kolau je pozvala u petak predsednika španske vlade Marijana Rahoja da dozvoli održavanje referenduma.
"Katalonija već mnogo godina održava masovne mitinge, braneći pravo da odlučuje, i u ime vlade Barselone moram da zamolim vladu da prekine da tapka u mestu i omogući demokratiju", rekla je Kolau prilikom polaganja cveća na spomenik Rafaela Kazanove, simbola katalonskog nacionalizma, prenela je RIA Novosti.



"To što tražimo je jednostavna, civilizovana i demokratska stvar - referendum. To je samo pitanje političke volje. Zakon treba da bude na strani demokratije", rekla je ona.
Sudeći po najnovijim rezultatima istraživanja javnog mnjenja, separatističke snage osvojiće neophodnih 68 mandata za apsolutnu većinu u parlamentu od 135 mesta, ali će pritom za njih na izborima glasati manje od polovine žitelja autonimije.

 

Separatisti najavljuju da bi do 2017. godine parlament mogao da jednostrano proglasi nezavisnost tog industrijski razvijenog regiona na severoistoku Španije, u kom živi 7,5 miliona ljudi i čiji je udeo u španskoj privredi oko 18 odsto.
"Nakon mnogo vekova, imamo veliku mogućnost da glasamo o našoj demokratskoj budućnosti, tako da treba da ugrabimo ovu priliku. Samo jasno 'da' može da promeni stvari", rekao je Mas.
Ukoliko, međutim, zagovornici nezavisnosti ne osvoje većinu, Mas je rekao da će težnje za nezavisnošću morati da budu "stavljene na čekanje".
Centralna vlada uporno naglašava da je nezavisnost tog regiona suprotna ustavu.