Nemačka kao ekonomski najmoćnija zemlja Evropske unije postala je magnet za hiljade izbeglica iz Sirije i drugih država, koji prelaze iz Austrije u Bavarsku, prenela je agencija Rojters.
"Moramo da uspostavimo stroge kontrole, jer smo shvatili u poslednjih nekoliko dana da nisu baš svi koji dolaze izbeglice", rekao je ministar unutrašnjih poslova nemačke pokrajine Bavarske Joakim Herman, a portparol policije naveo je da je od kada su uvedene kontrole uhapšeno 30 trgovaca ljudima i 90 emigranata.
Nemački vicekancelar Zigmar Gabrijel istakao je danas da njegova zemlja očekuje milion migranata u ovoj godini, čime je prethodna procena povećana za 200.000. Nemačka ne zatvara svoja vrata za izbeglice čak i ako uvodi granične kontrole, izjavio je danas portparol nemačke kancelarke Angele Merkel.
Štefan Zajbert je dodao da je uvođenje drastičnih mera bilo nužno kako bi se uveo red u proceduru traženja i dodele azila, preneo je AFP.
Železnički saobraćaj između Austrije i Nemačke danas je ponovo obustavljan nakon što je uspostavljen ujutru!
Ministar spoljnih poslova Luksemburga i predsedavajući Ministarskog saveta EU Žan Aselborn izjavio je da razume mere koje je preduzela Nemačka, ali je izrazio nadu da će ona biti privremena i da neće proizvesti lančanu reakciju koja bi ugrozila funkcionisanje Šengena, odnosno sistema otvorenih granica izmedju evropskih država.
KONTROLA GRANICA NAJDUŽE ŠEST MESECI
Zemlje Šengenske zone mogu da u slučaju vanrednih situacija održavaju granične kontrole najduže šest meseci, rečeno je danas novinarima u sedištu Evropske komisije u Briselu.
Visoki funkcioner EK, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je da pravila Šengena dozvoljavaju članicama uspostavljanje kontrole na granicama do 30 dana, s tim što se ove mere mogu obnavljati najviše šet puta uzastopce.
Granice se smeju sistematski kontrolisati samo u slučaju vanrednih situacija, koje se prema odredbama Šengena dele na "predvidljive" i "nepredviđene", objasnio je on.
Pomenuti rok od šest puta po mesec dana važi samo za predvidljive krize, dok se u slučaju nepredvidjenih situacija granice smeju kontrolisati najduže dva meseca, odnosno šest puta po deset dana.
Privremene kontrole unutrašnjih granica Šengena zbog predvidljivih vanrednih okolnosti dosad su uspostavljane pet puta, obično zbog političkih sastanaka na najvišem nivou i velikih sportskih događaja.
Pravo na kontrolu granice zbog nepredvidjene krize dosad je iskorišćeno samo jednom, i to 2011. godine, kada je Norveška uvela kontrolu nakon terorističkog napada Andersa Brejvika u Oslu i na ostrvu Utoja.
Pojašnjenje EK stiže u trenutku kada je nekoliko zemalja uvelo kontrolu granica, ili najavilo da će to učiniti, zbog talasa izbeglica iz Afrike i sa Bliskog Istoka.
Prema rečima funkcionera EK, Brisel može da odobri i trajnije mere za kontrolisanje granica, ali za sada ne nmerava da to učini.
Ne bismo želeli da dođemo u tu situaciju i ne verujemo da je to neophodno, kazao je on.
U Briselu su rekli da je Nemačka postupila u skladu sa pravilima kada je unapred obavestila Komisiju da će uvesti kontrolu na granici sa Austrijom, ali da Austrija, koja je najavila da će angažovati vojsku radi kontrole granice sa Mađarskom, to nije učinila. Sa proverama na granici započeće i Holandija. Policija će sprovesti granične provere kao odgovor na porast lica koja traže azil u Evopskoj uniji, javila je danas holandska novinska agencija ANP.
Isti funkcioner je izjavio da se prema tumačenju Komisije otkazivanje međunarodnih vozova, što se dešavalo u Mađarskoj, Austriji i Nemačkoj, ne smatra zatvaranjem granice.
Komentari (0)