- Najveći problem u našoj zemlji je neusklađenost između ponude i potražnje, jer mladi ljudi, kada se odlučuju čime će se baviti, prate isključivo svoje talente i afinitite, ali problem je što vrlo često zanemaruju realne potrebe samog tržišta rada - kaže za „Alo!“ Marija Dimitrijević, psiholog i stručnjak za poslovnu orijentaciju, i dodaje da je za zapošljavanje bitno da se prate trendovi, a za lični razvoj afiniteti.


- Da bi ljudi našli posao, pre svega moraju da znaju za kojim zanimanjima postoji potreba. Recimo, danas u Srbiji, zbog velikog priliva stranih investicija, postoji velika potreba za radnicima u fabrikama i po tome naša zemlja počinje da liči na Kinu - zaključuje Marija i ističe da sve veći broj stranih kompanija seli svoju proizvodnju u Srbiju, jer mi smo s jedne strane jeftina radna snaga, a sa druge strane u svetu smo izuzetno cenjeni kao radnici.


- Otvaranje fabrika je dobra prilika jer će se ljudi zapošljavati, a nama kao narodu nije strano da budemo u industriji. Narednih 10 godina, slobodno mogu da kažem, to će biti trend – ističe Marija i kaže da bi zbog svega toga ljudi trebalo da se opredeljuju za tehnička zanimanja.


Naša sagovrnica napominje da je za svakog ko traži posao engleski jezik apsolutno neophodan, čak i za ljude sa srednjom školom. Ideja da je neko zanatlija, a da ne zna engleski, po njenim rečima, prestaje da važi.


- Engleski jezik, svidelo se to nekima ili ne, jeste naš poslovni jezik, a srpski je naš privatni jezik. Neko ko se zaposli kao radnik u fabrici mora da bude svestan da će obuka za mašine na kojima će raditi biti na engleskom ili nemačkom jeziku - napominje Marija i kaže da s druge strane postoji ogromna potreba za velikim brojem IT stručnjaka.


- IT stručnjaci su deficitarni i kod nas i u svetu. Nikada ih nije previše. Istina, teško je doći do znanja, ali su dobro plaćeni i teško da neko od njih neće brzo naći posao. Softver inženjer je zanimanje sa kojim nema greške - objašnjava ona i kaže da se u poslednje vreme veliki broj ljudi različitih struka obučava za softver inženjere, jer bez obzira na godine mogu da nađu dobro plaćen posao.
Treći pravac u kojem treba razmišljati kad je u pitanju tražanje posla u Srbiji je frilensing.


- Freliensig je dobra prilika za prevodioce, programere i veb dizajnere. Nažalost, naši ljudi nisu dovoljno informisani o ovakvoj mogućnosti zapošljavanja. Od frilensinga ljudi beže jer imaju nedostatak poverenja u sebe, a sa druge strane neprekidno su na probi njihove stvarne sposobnosti. Niko ih neće unajmiti ako nemaju rezultate - objašnjava Marija i napominje da je od presudne važnosti, bez obzira na to za koji posao konkurišete, da neprekidno poboljšavate svoja znanja i veštine i da se usavršavate.

 

Kako da zapadnete za oko poslodavcu

U vreme informatičke ere, računara i interneta, prilično je jednostavno potražiti primere dobrih CV-a na internetu, ali to nje ključ za uspeh! Vaš CV mora da bude jedinstven i originalan jednako onoliko koliko ste vi kao ličnost takvi. Ukoliko vaš CV nije šablonski i bezličan, biće primećen, a tim činom se automatski prebacujete u drugi od nekoliko nivoa „igrice“ zvane zapošljavanje. Postavite se u poziciju poslodavca koji primi nekoliko hiljada CV-a po jednom raspisanom konkursu i shvatićete da nije nimalo zabavno čitati jedan od nekoliko hiljada CV-a napisanih u istoj formi sa takoreći istim sadržajem. Da biste se izdvojili iz mase, vaš CV treba da bude jednostavan, kratak, sažet, koncizan, dizajniran.

Lični podaci Ime i prezime, adresa, broj telefona, imejl adresa, datum rođenja. Ukoliko imate svoj sajt, blog ili neku drugu stranicu/profil na relevantnim društvenim mrežama, na primer na Linked IN, navedite i to u CV-u i pokažite da ste originalniji i drugačiji... Ne navodite Fejsbuk profil ako nije javni (ako mogu da ga vide samo vaši prijatelji). I inače, Fejsbuk profil je privatna stvar, a privatne i poslovne stvari nikako ne treba mešati.

Obrazovanje Navedite i formalno i neformalno obrazovanje. Praksa je da se obrazovanje navodi u obrnutom hronološkom redu, dakle, najsvežije stečeno obrazovanje stavlja se na prvo mesto. U današnje vreme poslodavci cene sertifikate neformalnog obrazovanja te stoga navedite sve kurseve koje ste pohađali.

Radno iskustvo Kao i kod obrazovanja, radno iskustvo se takođe piše u obrnutom hronološkom redosledu. Kod radnog iskustva bitno je navesti naziv poslodavca, naziv radnog mesta, kao i opis posla koji ste obavljali. Sezonski poslovi takođe su dobrodošli u CV-u.

Veštine S obzirom na to da većina početnika i studenata nema previše radnog iskustva prilikom traženja posla, vrlo je korisno navesti posebne veštine ili znanja koja imate, a koja se ne vide iz prethodnih podataka. Tako na primer možete da navedete poznavanje stranih jezika, rad na računaru, razvijene prodajne veštine i slično.

Preporuke Svakako, korisno je navesti preporuke prethodnih poslodavaca ukoliko ih imate.