Na ovo preotimanje srpskih svetinja ukazao je direktor Vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, koji je upozorio da je „iznenađen koliko predstavnika albanske političke i društvene elite veruje u različite mitove, pseudoistorije i prekrajanje istorije, u kojima su naše svetinje prikazane kao deo albanskog nasleđa“.


U nastavku dijaloga Beograda i Prištine, Srbija će insistirati da se pokrene pitanje naše crkve i svetinja na Kosovu.
- Naša diplomatija energično i posvećeno utiče i objašnjava u međunarodnoj zajednici zbog kojih razloga oni koji su rušili naše crkve sada ne treba da budu u Unesku - naveo je Đurić.


Da je potez Albanaca toliko neverovatan da zvuči kao da je u pitanju vic, ocenjuje istoričarka Branka Prpa:
- Kulturna baština i svetilišta se očito upotrebljavaju za političku propagandu. Prekraja se istorija čistim činom volje, i to govori o kulturno-civilizacijskom kapacitetu svih onih koji to rade. Ovo čemu sada prisustvujemo, i na globalnom planu, zaista je varvarizam - ističe Prpa za „Alo!“.

 


Kako dodaje, sve je urađeno radi političkg projekta dokazivanja da su na jednoj teritoriji u istoriji legitimni na način na koji nisu.
- Čist politički razlog za takav potez - zaključuje Prpa.
Da podsetimo, Priština je podnela zahtev za prijem u Unesko, čime bi se srpske svetinje na Kosovu podvele pod kosovsko nasleđe, a Prištini bila otvorena vrata Ujedinjenih nacija.


Poznato je da je manastir Visoki Dečani zadužbina kralja Stefana Trećeg Dečanskog i cara Dušana. Gradnja je završena 1335. godine, a freske su završene oko 1350. godine. Manastir je posvećen Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem - Spasovdanu. Glavni neimar bio je majstor Vito Kotoranin.


Ovaj manastir se nalazi na spisku Uneskove svetske baštine, zajedno sa još tri manastira SPC. Unesko je proglasio manastir Dečani za mesto svetske kulturne baštine 2004, navodeći da su njegove freske jedno od najvrednijih primera takozvane renesanse paleologa u vizantijskom slikarstvu i dragocen zapis o životu u 14. veku.

 

Obaranje ruku s Prištinom

Marko Đurić upozorio je da Priština s nedovoljno entuzijazma pristupa formiranju Zajednice srpskih opština, zbog čega će u nastavku briselskog dijaloga tema biti i dinamika sprovođenja sporazuma. On je podsetio da je rok za donošenje Statuta ZSO četiri meseca. - Priština mora odmah da usvoji uredbu kojom potvrđuje principe za osnivanje ZSO. Naše ekspertske ekipe rade na Statutu i tu nas čeka političko obaranje ruku, jer će sa druge strane sedeti oni koji će hteti da naš narod ima manje kolektivnih prava - naveo je Đurić.