Na predstavljanju istraživanja ''Migracija zdravstvenih radnika iz zemalja Zapadnog Balkana - analiza uzroka, posledica i politika'' rečeno je i da je prema popisu stanovnika Srbije u 2011. godini ukupno 1.186 lekara - građana Srbije radilo u inostranstvu, a da ekonomski motivi značajno utiču na migraciju radne snage.

 - Rezultati istraživanja su pokazali da je više od 75 odsto lekara razmišljalo o odlasku iz zemlje - ikada u životu ili nedavno. Taj procenat je još veći (81 odsto) kod mlađih ispitanika do 35 godina starosti - rekla je saradnik na istraživanju u Srbiji dr Maja Krstić.

Ona je istakla da su osnovni razlozi zbog kojih lekari žele da odu u inostranstvo - loša ekonomska situacija i niska primanja, nezadovoljstvo poslom, loši uslovi za rad, nemogućnost zapošljavanja i nepostojanje dalje perspektive.

Kako je rekla, ono što privlači zaposlene u zdravstvu da odu u inostranstvu su atraktivnije plate, socijalni i drugi benefiti, profesionalno radno okruženje pogodnije za obuku i razvoj veština, postojanje adekvatnih zdravstvenih tehnologija neophodnih za savremene procedure, postojanje politike zapošljavanja i stabilnost i uređenost zemlje.

Krstić je istakla i da je od 2012. godine Lekarska komora Srbije izdala oko 2.000 ''potvrda dobroj reputaciji'' lekarima uz stalno povećanje broja izdatih uverenja uz objašnjenje da ne postoje podaci o mogućoj zemlji odlaska, kao ni dužini boravka van zemlje.

Istraživanje je pokazalo i da je najveći broj potvrda u prošloj godini izdat lekarima bez specijalizacije i specijalistima opšte hirurgije, radiologije, interne medicine i anesteziologije.

Navodeći da je u Srbiji krajem 2014. godine bilo 2.644 nezaposlenih lekara, ona je rekla da godišnji broj upisanih studenata nije u skladu sa realnim mogućnostima za zapošljavanje u Srbiji.

Na skupu je upozoreno i da gubitak velikog broja angažovanih profesionalaca usled migracija utiče na dostupnost i kvalitet zdravstvenih usluga, a ujedno otežava potreban transfer znanja na mlađe generacije.

Predsednik Regionalne komore Beograda Olga Popović rekla je da je do sada, od početka godine, u Beogradu izdato oko 250 zahteva za odlazak u inostranstvo.

 - Pola su lekari opšte prakse - početnici, a pola lekari sopecuijalisti. Oni uglavnom idu u Nemačku, a poslednjih mesec i po dana zahtevi se uglavnnom odnose na Ujedinjene Arapske Emirate, Katar - rekla je Popović.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje naveli su da se na njihovoj evidenciji trenutno nalazi ukupno 2.400 lekara opšte medicine i oko 8.600 medicinskih sestara.

Istraživanje ''Migracija zdravstvenih radnika iz zemalja Zapadnog Balkana - analiza uzroka, posledica i politika'' sprovela je međunarodna istraživačka organizacija Heltgruper u Srbiji, Makedoniji i Albaniji kroz Regionalni program za unapređenje istraživanja na Zapadnom Balkanu.

Istraživanje je realizovano u saradnji sa Frajburškim Univerzitetom u Švajcarskoj i Braunovom školom javnog zdravlja iz Izraela, a projektne aktivnosti podržali su Institut za javno zdravlje Srbije ''Dr Milan Jovanović Batut'' i Lekarska komora Srbije.

Lekarska komora protiv prinudnog penizonisanja koleginica

Lekarska komora Srbije (LKS) se protivi neselektivnom prinudnom penzionisanju koleginica lekara i predlaže resornim ministarstvima da ih izuzmu iz ovih mera, saopštio je Upravni odbor LKS i upozorio da u pojedinim sektorima zdravstvenog sistema već nedostaju visokokvalifikovani stručnjaci koji odlaze u inostranstvo. Navodeći da Upravni odbor LKS podržava aktivnosti Vlade Srbije na racionalizaciji zaposlenih u javnom sektoru, LKS predlaže da se u najkraćem roku uradi sveobuhvatna analiza postojeće kadrovske strukture lekara u Srbiji, a nakon toga, u skladu sa zakonom, koleginicama lekarima, koje ispunjavaju uslove propisane zakonom za odlazak u penziju, a za njihovim radom postoji potreba, napravi sporazum o nastavku radnog odnosa. LKS predlaže Ministarstvu zdravlja da se na proces racionalizacije u zdravstvu obrati posebna pažnja i pristupi mu se krajnje obzirno, navodeći da u zdravstvenom sistemu, u pojedinim sektorima, već nedostaju visokokvalifikovani stručnjaci koji, nažalost, u velikom broju odlaze u inostranstvo.

 - Dodatno smanjenje broja specijalista i subspecijalista će dovesti do lošijeg funkcionisanja pojedinih sektora u zdravstvu, a i čitavog sistema - piše u saopštenju.