Broj pripadnika privatnog obezbeđenja u Srbiji, Albaniji i na Kosovu približava se broju državnog sistema obezbeđenja, otkrila je Rozica Džekova iz Centra za studije demokratije u Sofiji.

Istraživanje, koje je radio njen Centar, a u kom su učestvovali i naši istraživači, pokazalo je da je u Srbiji nešto više od 40.000 ljudi u privatnom sektoru obezbeđenja, u 600 registrovanih firmi. Nasuprot tome, policija ima 50.000 pripadnika, od kojih 35.000 uniformisanih. Slična situacija je u većini zemalja regiona, osim u Bugarskoj, gde je ravnoteža narušena, pa je, po rečima Džekove, privatno obezbeđenje pet puta brojnije od državnog, pišu "Novosti".

- Broj pripadnika policije smanjuje se na račun privatnog obezbeđenja, kao što su devedesetih u Evropi ljudi iz vojske odlazili u privatne agencije - kaže Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koji je učestvovao u istraživanju.

On naglašava da 80 odsto zaposlenih kao privatno fizičko obezbeđenje obezbeđuje državne i javne objekte: škole, javne ustanove, bolnice, javna preduzeća. Recimo, i Hidroelektranu Đerdap i rudarski basen Kolubara obezbeđuju privatne kompanije. Skoro polovina, tačnije 45 odsto ugovora, privatne firme imaju sa državnim sektorom. Privatnom sektoru (bankama, preduzećima itd.) uglavnom pružaju drugu vrstu usluga - tehničko obezbeđenje.

Zato, smatra Milošević, partnerstvo između privatnog i javnog sektora treba dobro zakonski urediti. Dobar pomak je obavezna obuka i licenciranje, zbog čega će posle 1. januara 2017. na stotine privatnih firmi "ispasti iz igre". Ostaju, međutim, drugi problemi. Jedan od njih je crno i sivo tržište, ali i javne nabavke. Naime, većina kafana i splavova ima neregistrovana obezbeđenja, često iz kriminalnog miljea, koja generišu nasilje i obračune.

Drugi problem je sivo tržište. Naime, po Zakonu o javnim nabavkama, firme koje traže čuvare biraju najjeftiniju ponudu na tenderu. Da bi bile konkurentne, firme za obezbeđenje često smanjuju plate zaposlenih ispod zakonskog minimuma, a vlasnici moraju deo posla da sele u sivu zonu. Oni ne plaćaju kompletan porez, ne prijavljuju sve zaposlene ili im prijavljuju samo deo zarada.

Inspekcija rada je prošlog leta otkrila čak 14.000 polulegalno zaposlenih u privatnim firmama za obezbeđenje. U većini kompanija bar trećina ljudi angažovana je na crno. Male plate utiču i na to da agencije angažuju penzionere i momke preko studentske zadruge, što sve smanjuje ne samo kvalitet usluga, već i bezbednost građana.

Dragiša Jovanović iz Centra za obuku Odbora za fizičko-tehničko obezbeđenje privredne komore Srbije napominje da je sektor privatnog obezbeđenja značajan za državni sistem sigurnosti. "Sektor privatnog obezbeđenja od 2009. godine prepoznat je u Strategiji nacionalne bezbednosti, a sve veću ulogu će imati u reagovanju u vanrednim situacijama i sistemu zaštite na državnom nivou", objašnjava Jovanović. Ključna stvar je, kako napominje Jovanović, potpuna profesionalizacija ove delatnosti u koju se ušlo donošenjem novih propisa koji detaljnu uređuju njeno funkcionisanje. Ključni problem je u kašnjenju sa donošenjem uredbi koje su neophodne da bi sistem funkcionisao po savremenim standardima.

Pozitivan pomak je i činjenica da je privatno obezbeđenje počelo da se razoružava. U poslednjoj deceniji MUP-u su predali oko 30.000 komada oružja. Naime, 2004. u njihovim rukama bilo je oko 47.000 komada, a sada 13.000.

Procenjuje se da se u sektoru sigurnosti godišnje okrene više od 100 miliona evra. Zaposleni na ovim poslovima plate primaju u čak 3.000 kompanija i agencija, koje se osim zaštitom ljudi i objekata trenutno bave i nizom drugih delatnosti - trgovinom, transportom... Samo za poslove fizičko-tehničko obezbeđenja registrovano je oko 20 kompanija u Srbiji, pišu "Novosti".