Ima i plus i minus za izbore, i političkih i ekonomskih. O tome će konačnu odluku doneti premijer. Ali važno mi je da premijer, bez obzira na sve te političke signale koje dobija za odluku o prevremenim izborima, stalno u prvi plan stavlja kako ćemo da živimo”, rekao je Sertić u intervjuu za "Novi magazin".

Možemo, dodaje ministar, da idemo na izbore svaka tri meseca, ali šta je važno u ovom momentu - nikako ne smemo dozvoliti da nam se prekinu reforme.
“Ako bi građani glasali za zaustavljanje reformi i promenu kursa, to bi bio kraj ove države”, poručio je on.

Prema njegovim rečima, nikad nije postojala iskrena politička volja za duboke reforme, te zato postoji velika rupa u razvoju. Posle 30 godina, navodi, industrija je devastirana, administrativni kapaciteti su daleko lošiji nego što su bili, narušeni su principi poslovanja, a sistem vrednosti potpuno je uništen...

On je rekao da su sve bivše komunističke zemlje napravile “strašan skok”, jer su uzele najbolje od zapadne Evrope, te su brzo prepakovale svoje ekonomske sisteme, napravile dobru tranziciju...
“Mi smo započeli najteže reforme i nije bilo lako rešiti životno pitanje za gotovo 100.000 ljudi koji su radili u 500 preduzeća koja će nestati. Ti ljudi su izgubili san da će tu ikada raditi, a to je opasna stvar. Mi smo uspeli da smanjimo štetu na najmanju moguću meru, uz ogromno angažovanje”, rekao je Sertić.

Sertić, međutim, ne isključuje mogućnost povratka na stari sistem, ukoliko građani, izbornom voljom, odaberu takvu opciju.
Zato ocenjuje da još nije pređen reformski "rubikon" i poručuje gradjanima da dobro razmisle koga će na izborima da zaokruže.

“Voleo bih da ljudi ne navijaju i da ne budu emotivni kad budu glasali za nekog ko je lep, nego da razmišljaju racionalno - šta su bila obećanja, šta je ispunjeno, ko ima snagu da sprovede i šta su ključni pravci”, rekao je on.
Upitan da li to znači da još ima protivnika reformi, odgovara sa “kako da ne, najveći protivnici reformi smo mi sami”.
“Voleo bih da imamo referendum s pitanjem "hoćemo li mi da se menjamo ili nećemo”. Ne može samo jedan čovek, makar to bio i sam premijer, 50 ili 100 ljudi oko njega da promene državu ako nema volje u narodu da se menjaju stvari”, smatra ministar.

Prema njegovim rečima, imamo jedan deo privrede naslonjen na prošlost koji ne radi i deo administracije u kojima pojedinci vuku, a najveći deo ljudi gleda da ”uhvati krivinu”.
“Taj proces promene državne administracije ide najteže. Jer se ne radi o zakonu i broju ljudi koji su višak nego u primeni, kako će se organizovati sistem da, na primer, neka lokalna poreska uprava pošteno radi svoj posao, odnosno da to što radi bude merljivo kao u privredi”, ukazao je.

Govoreći o Galenici, on je rekao da, iako današnje rukovodstvo ulaže ogromne napore za stabilizaciju rada, s tom firmom je ozbiljan problem, jer je zatečeno 220 miliona evra duga.
“Kad bi to sanirali, Galeniku bi mogli da uvedemo u pozitivno poslovanje i damo joj vremena za privatizaciju. U ovom momentu za Galeniku nemamo dobru privatizacionu priču. Nije nam intencija da je neko kupi i zauzme deo domaćeg tržišta. Do maja iduće godine mogli bismo da je rešimo, Galenika ima ozbiljan potencijal”, ističe Sertić.

Lasta, kako je kazao, ima 3.000 zaposlenih, te je zaključen "stand still” aranžman s bankama i poveriocima koji će omogućiti produženi život bez zatrpanih obaveza iznad glave, da se iz tekućeg poslovanja vraćaju ogromni dugovi koji su napravljeni prethodnih godina i da preduzeće nastavi da radi do momenta kad može da bude privatizovano.

To je bio strašno veliki posao, morali smo da pregovaramo sa svakim od 27 poverilaca pojedinačno”, naveo je on.
A kada je reč o FAP-u, kaže da nije ni malo srećan zbog onoga što vidi na pregovorima s kompanijom SISU.
“Razgovori nisu završeni, mislim da ćemo brzo imati konačno rešenje. U narednim danima ćemo videti šta dalje, ali mi spremamo plan B. Cilj je da zadržimo ljude da žive u tom gradu, a da bi ostali treba da imaju posao”, rekao je Sertić.