Nisu ugroženi samo oni koji su se zaglibili u švajcarskim francima već i dužni u evrima, dinarima... Građani Srbije sve se više nećkaju kada podižu kredit bilo koje vrste. Prošlog meseca ukupna pozajmljena suma kod banaka zaustavila se na svoti od 698 milijardi dinara. Za tu pozajmljenu sumu građani će bankama platiti samo na ime kamata najmanje 43 milijarde dinara, piše novosadski "Dnevnik".

Možda banke baš i neće prihodovati celu sumu, ali će veliki deo naplatiti jer su građani izuzetno ažurne platiše. Dok kod privrede kašnjenje kod kredita iznosi oko dvadeset odsto, kod građana je procenat kašnjenja u plaćanju obaveza daleko manji i kreće se oko 7,3 procenta.

- Kamate koje građani plaćaju su prilično visoke - kaže za "Dnevnik" docent na Fakultetu za pravne i poslovne studije "Dr Lazar Vrkatić" Aleksandar Vasiljević. - Sada imamo nisku inflaciju, slično kao i veliki deo zemalja Evropske unije. Zato bi i stope mogle biti niže pa je izvesno da je deo tereta privrede prevaljen na građane.

U Srbiji su najpopularniji gotovinski krediti. Suma je tu 214 milijardi. Kamate se kreću između 10 i 13 odsto. Ali one se ne mogu računati linerano jer se u obzir mora uzeti i deo koji će tokom godine biti otplaćen pa će kamatni trošak tako biti smanjen. Odnosno, građani će bankama za kamate platiti oko 25 milijardi dinara. Potrošački krediti su u Srbiji najmanje popularni i tako smo zaduženi svega 23 milijarde dinara. Kamate su slične kao i kod keš pozajmica. Po istoj računici kao i kod gotovinskih zajmova, dobija se kamatna suma od oko tri milijarde dinara.

Stare kredite građani sve teže otplaćuju i sve češće refinansiraju. Ti zajmovi su za prvih devet meseci ove godine porasli čak 47 odsto i poslednjeg dana septembra iznosili su 44 milijarde dinara. Opet su uslovi slični kao kod dve već pomenute kategorije. Suma kamata koje će se vratiti u 2015. je najmanje pet milijardi dinara.

Najveća suma kredita u Srbiji podignuta je za kupovinu stanova i za adaptaciju i njih i kuća: 370 milijardi dinara. Kamate se tu kreću oko šest do osam odsto u evrima. Međutim, rokovi otplate su duži pa je i računica godišnjeg kamatnog troška malo drugačija i on će biti oko 14 milijardi dinara.

Očigledno, bankama se najviše isplate gotovinske pozajmice, bilo da se radi o čistim keš kreditima ili onima za refinansiranje. Zarada je dobra, a klijenti uglavnom ažurni. Ovo naravno važi samo za građene dok je s privredom sasvim drugačija priča, a sume daleko veće.