Matrica za otiskivanje pečata Lazara Hrebeljanovića pronađena je na lokalitetu Drenje, u dvorištu domaćinstva Slobodana Markovića. Prema rečima stručnjaka, reč je o neprocenjivom istorijskom blagu.

- Postoje pečati kneza Lazara sačuvani u manastirskim riznicama, ali ovde se radi o pečatu koji je pronađen na terenu. Na njemu je prikazan šlem sa volujskim rogovima, zaštitni znak kneza Lazara, sa natpisom “Gospodar Lazar knez sve srpske zemlje” - kaže Ana Cicović, arheološkinja i kustos gornjomilanovačkog muzeja.

Ona objašnjava da sve ukazuje da je pečat knez Lazar nosio u ranoj fazi svoje vladavine.

- Nalaz govori da je knez Lazar posećivao Rudnik koji je pod njegovom vlašću bio od 1373. godine, nakon sukoba u kom je pobedio župana Nikolu Altomanovića. Tu je izdavao povelje koje je overavao svojim pečatom - navodi Cicovićeva.

Srednjevekovni Rudnik nije bio zaštićen zidinama i to je verovatno razlog za gubitak i otkriće pečata.

- Lazarov pečat pronašli smo u otpadnoj jami, kao da ga je neko bacio u poslednjem trenutku kako bi sprečio da vladarska oznaka bude pronađena i zloupotrebljena - kaže arheolog dr Dejan Radičević sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Otkriće pečata kneza Lazara predstavlja još jedan dokaz da je od kraja 12. veka, kada su Sasi, današnji Nemci, obnovili rudarstvo na Rudniku, to mesto postalo ogroman centar u kom su pored Srba i Sasa živeli Dubrovčani, Mlečani, Kotorani, Ugri.

S obzirom na velika nalazišta srebra i olova, tu se kovao novac i odvijala živa trgovinska razmena. Pre turskog osvajanja, u 14. i 15. veku, Rudnik je bio najvažnije trgovačko središte u Srbiji.

- Tu je živeo jako bogat svet. Živelo se kao u evropskim gradovima tog vremena, veoma moderno i bogato. U 15. veku Rudnik postaje najvažniji grad u Srbiji posle Smedereva, opširnije pročitajte na blic.rs